TikTok ulaže još milijardu eura u drugi podatkovni centar u Finskoj i time dodatno jača europski dio svoje infrastrukture za više od 200 milijuna korisnika. Riječ je o potezu koji nije važan samo za jednu platformu, nego i za širu raspravu o tome gdje će se u Europi nalaziti podatkovni i AI kapacitet, tko će ga kontrolirati i koliko će biti usklađen s regulatornim očekivanjima. Finska se pritom dodatno potvrđuje kao jedno od ključnih odredišta za energetički i operativno povoljne podatkovne centre.
TikTok je objavio da ulaže dodatnih milijardu eura u novi podatkovni centar u Lahtiju u južnoj Finskoj, što je drugi veliki projekt te kompanije u toj zemlji nakon ranije najavljenog centra u Kouvoli. Prema Reutersu, novi objekt kreće s kapacitetom od 50 MW, uz mogućnost širenja do 128 MW, a uklopljen je u europski okvir podatkovne suverenosti vrijedan 12 milijardi eura. Time TikTok jasno pokazuje da pitanje lokalizacije podataka u Europi više nije samo regulatorna obveza, nego strateška infrastrukturna odluka koja ima izravne posljedice na cloud arhitekturu, energetiku i digitalnu geopolitiku.
Ono što ovu priču čini posebno važnom nije samo veličina ulaganja, nego i lokacija. Finska već neko vrijeme privlači velike digitalne infrastrukturne projekte zbog hladnije klime, stabilnog regulatornog okvira i dostupnosti niskougljične energije. Za operatere podatkovnih centara i velike platforme to znači niže troškove hlađenja, lakše planiranje rasta i bolju priču prema europskim regulatorima koji sve više pritišću tehnološke kompanije da obradu i pohranu podataka europskih korisnika drže unutar europskog pravnog i sigurnosnog okvira. U tom smislu TikTok nije iznimka, nego dio šireg trenda u kojem podatkovni centar postaje i politički instrument.
Za Europu je ovo važan signal da će se nova generacija digitalne infrastrukture i AI kapaciteta vrlo vjerojatno još snažnije koncentrirati u nordijskim zemljama. Za Hrvatsku i regiju to otvara nekoliko pitanja. Prvo, mogu li se domaći i regionalni igrači pozicionirati barem na rubovima tog lanca vrijednosti, kroz povezivost, edge infrastrukturu, specijalizirane cloud usluge ili energetski učinkovite manje kapacitete. Drugo, hoće li europska rasprava o suverenosti podataka završiti u korist lokalnih i regionalnih ponuđača ili će i dalje glavninu ulaganja odnositi veliki globalni akteri. I treće, koliko brzo države poput Hrvatske mogu izgraditi regulatorni i energetski okvir koji bi ih učinio privlačnijima za ozbiljnije digitalne infrastrukturne investicije. Priča o TikToku zato nije samo priča o jednoj društvenoj mreži, nego o tome kako izgleda nova karta europske digitalne moći.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
