U fokusu ove faze Fiskalizacije 2.0 ističe se konstruktivna suradnja informacijskih posrednika i institucija, uz vidljiv napredak u stabilizaciji sustava razmjene e-računa. Iz Financijske agencije poručuju kako su tehnički izazovi, uključujući TLS postavke i certifikate, bili ograničenog opsega i rješavani brzo te bez većih posljedica za funkcioniranje sustava. Naglašavaju da je postojeći model razmjene operativno održiv, uz kontinuiranu koordinaciju svih uključenih strana. Očekivanja su da će se preostali produkcijski izazovi postupno ukloniti te da će sustav u narednom razdoblju dosegnuti punu stabilnost.
Nastavljamo priču o fiskalizaciji 2.0 i svim smo informacijskim posrednicima uputili pitanja vezana o funkcioniranju sustava, a Ministarstvu financija i Poreznoj upravi dodatna oko prilagodbe sustava i kako to danas funkcionira. Iako odgovore nismo očekivali odmah iz Financijske agencije su na upit ICTbusiness Media – ICTbusiness.info najbrže odgovorili.
Domibus je implementacija eDelivery specifikacije koju financira Europska komisija i samo je jedna od implementacija AS4 servera, a tehničke specifikacije koje je objavila PU je bilo potrebno ispravno implementirati u AS4 softverska rješenja, ističu na upit ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Financijske agencije o tome kako su rješavali nejasnoće u tehničkim specifikacijama Domibus aplikacije i na koji način ste donosili odluke o konfiguraciji sustava te dodaju kako nisu imali značajnih problema s konfiguracijom sustava.
Na upit koliko su problemi s TLS postavkama i SSL certifikatima utjecali na stabilnost razmjene e-računa i kakve su korektivne mjere morali poduzeti iz FINA-e poručuju kako je navedeno predstavljao vrlo mali dio problema jer su ti problemi rješavani promptno, a certifikate je trebalo ugraditi u trustore Domibusa i to se brzo rješavalo.
Na pitanje kako u FINA-i vide mogućnost da bi centraliziranije i detaljnije tehničke upute značajno smanjile početne probleme i ubrzale stabilizaciju sustava oni smatraju da u ovom trenutku je teško pretpostaviti da li bi broj početnih problema bio manji ili veći da je postojao centralni sustav razmjene e-računa. Sigurno bi ih bilo i u takvom modelu. „Sad imamo drugačiji model. Točno je da vremenski izazov predstavlja međusobno istitravanje situacije na sve četiri strane (izdavatelj, PT izdavatelja – PT primatelja, primatelj), no, u skladu s postavljenim konceptom, svaki problem rješavamo međusobno upravo na ovakav način. Odnosno, jedan po jedan slučaj, jer je često svaki slučaj različit. Dokle god su svi posrednici spremni za suradnju na ovakav način, a velika većina jest, tada će se problemi i riješiti. Uz sve to je potrebna i suradnja samog krajnjeg korisnika, ukoliko se radi o greškama koje nastaju kod njih ili njihovih programa“, poručuju iz FINA-e.
Nadalje, na IT tržištu se raspravljalo o tome da s obzirom na različite konfiguracije Domibus aplikacija i probleme s TLS portovima bi li rješenje bilo je FINA odnosno Porezna uprava izdala dovoljno precizne tehničke specifikacije ili su svi zapravo bili prisiljeni improvizirati kako bi uspostavili konekcije s drugim točkama.
Na ovo pitanje iz FINA-e ponavljaju da je Domibus samo jedna od implementacija i da vjerojatno nemaju svi posrednici Domibus. Fina nije izdavala tehničke upute. Po specifikacijama Porezne uprave su svi posrednici i radili te zadovoljili uvjete testiranja. „Specifikacije za samu razmjenu AS4 poruka i moraju biti potpuno precizne i ako je implementirano ono što piše u specifikaciji, razmjena funkcionira. Ako govorimo specifično o Domibusu, sam proizvod još ima svoje postavke koje svaki posrednik postavlja na način kako mu odgovara, ali ne utječu na razmjenu, nego na rad samog proizvoda“, pojašnjavaju iz FINA-e.
Uvijek se postavlja pitanje kako stvari zapravo funkcioniraju iznutra stoga smo FINA-u pitali koliko često njihovi tehnički timovi moraju intervenirati zbog neispravnih SSL certifikata na MPS-u ili nedostupnosti Centralne platforme i koliki to financijski i operativni teret za poslovanju.
Iz FINA-e poručuju da nisu imali nekih značajnih intervencija zbog neispravnih SSL certifikata na MPS-ovima drugih posrednika. Možda jedan ili dva slučaja koja su riješena odmah, pojašnjavaju iz FINA-e.
„Centralna platforma za OJN, ako o njoj govorimo, je postala samo još jedna pristupna točka u sustavu i koja je dostupna. Postoje poteškoće s pojedinim korisnicima zbog pogrešno odabrane pristupne točke, a koje je potrebno onda riješiti sa svakim korisnikom ili njegovim posrednikom, što se i radi“!, objašnjavaju iz FINA-e.
Na tržištu se također govori da ako postojeće "dječje bolesti" odnosno problemi s razmjenom i zaprimanjem ne budu riješeni prije punog opsega Fiskalizacije 2.0 mnogi spekuliraju da bi moglo doći do kolapsa sustava razmjene računa i posljedično tko će u tom slučaju odgovarati za štetu nastalu gospodarstvenicima.
„Dječje bolesti“ se moraju riješiti i isto se provodi, poručuju iz FINA-e i dodaju da su optimistični a će se s vremenom riješiti sve ono što trenutno prepoznajemo kao produkcijske probleme. S tim u vezi, ne predviđamo kolaps sustava već njegovu stabilizaciju u narednom periodu, zaključuju iz FINA-e na upit ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.
Hrvatski poduzetnici u 2025. godini nastavili su povećavati prihode, zaposlenost i profitabilnost, pri čemu je ukupna slika gospodarstva ostala pozitivna u svim veličinskim skupinama – od mikro do velikih poduzeća. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je poslovalo 166.052 poduzetnika, a sve četiri skupine godinu su zaključile neto dobiti.
Globalna komunikacijska platforma Infobip, ostvarila je suradnju s tvrtkom Floward, vodećom internetskom platformom za dostavu cvijeća i poklona na području Bliskog istoka i Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi unaprijedila korisničku podršku primjenom AI agenata na platformi AgentOS.
Oracle je objavio rekordne rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu fiskalnu 2026. godinu, prvenstveno zahvaljujući snažnom rastu poslovanja u oblaku. Ukupni prihodi u tromjesečju dosegnuli su 19,2 milijarde dolara, što je porast od 21 posto, dok su prihodi od oblaka narasli 47 posto na 9,9 milijardi dolara.
