Vrlo je nezgodno govoriti o prosječnim plaćama u nekom sektoru, ali one su odraz stvarnog stanja na tržištu kada se svih 17 tisuća ICT tvrtki uzme u obzir jer pokazuju trend, naravno kada idućeg tjedna krenemo u prikaz najuspješnijih tvrtki u sektorima mnoge će stvari biti puno jasnije.
I dok u segmentu telekomunikacija vidimo stagnaciju rasta plaća u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu u segmentu računala bilježi se rast plaće od 3,96 posto, pokazuju podaci Dun & Bradstreet Hrvatska, a koje je analizirao ICTbusiness.info.
U telekom segmentu koji osim triju velikih telekom operatora Hrvatskog Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska te preuzetog Optima Telekoma ima mnogo malih tvrtki jasno je zbog čega je prosječna neto plaća na razini od 5.458 kuna. U segmentu računala ona je dosegla na kraju prošle godine 5.115 kuna. Najveći rast bilježi se očekivano u segmentu softvera gdje je uz 5,02 posto prosječna plaća dosegla 6.710 kuna.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno čak 17 tisuća tvrtki.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.