VRIJEME PROMJENA

Povjerenje glavnih izvršnih direktora u prihodovne izglede na najnižoj razini u posljednjih pet godina

Najveće pitanje koje zaokuplja direktore jest transformiraju li se dovoljno brzo kako bi pratili tehnološke promjene, uključujući umjetnu inteligenciju. Čak 42 posto ispitanika navodi to kao svoju glavnu brigu, znatno ispred zabrinutosti za inovacijske sposobnosti ili srednjoročnu i dugoročnu održivost poslovanja, koje obje iznose 29 posto.

Povjerenje glavnih izvršnih direktora u prihodovne izglede na najnižoj razini u posljednjih pet godina
Depositphotos

Povjerenje glavnih izvršnih direktora u prihodovne izglede njihovih kompanija palo je na najnižu razinu u posljednjih pet godina, pokazuje istraživanje PwC-a. Istraživanje otkriva da se poslovni lideri suočavaju s neujednačenim povratima od ulaganja u umjetnu inteligenciju, rastućim geopolitičkim rizicima i sve intenzivnijim kibernetičkim prijetnjama.

Prema 29. globalnom istraživanju PwC-a među glavnim izvršnim direktorima, samo tri od deset direktora, odnosno 30 posto, izjavljuje da su sigurni u rast prihoda u sljedećih 12 mjeseci, što je pad u odnosu na 38 posto u 2025. i 56 posto u 2022. godini. Nalazi sugeriraju da, dok se izvršni direktori snalaze u složenom poslovnom okruženju obilježenom brzim tehnološkim promjenama, geopolitičkom neizvjesnošću i ekonomskim pritiscima, mnoge tvrtke još nisu uspjele pretvoriti ulaganja u stabilne financijske rezultate. Istraživanje se temelji na odgovorima 4.454 glavna izvršna direktora iz 95 zemalja i teritorija.

Najveće pitanje koje zaokuplja direktore jest transformiraju li se dovoljno brzo kako bi pratili tehnološke promjene, uključujući umjetnu inteligenciju. Čak 42 posto ispitanika navodi to kao svoju glavnu brigu, znatno ispred zabrinutosti za inovacijske sposobnosti ili srednjoročnu i dugoročnu održivost poslovanja, koje obje iznose 29 posto. Unatoč raširenom eksperimentiranju, samo jedan od osam direktora, odnosno 12 posto, navodi da je umjetna inteligencija donijela i uštede troškova i rast prihoda. Ukupno 33 posto izvještava o koristima u vidu smanjenja troškova ili povećanja prihoda, dok 56 posto kaže da do sada nije zabilježilo značajniju financijsku korist.

Istraživanje ukazuje na rastući jaz između tvrtki koje tek pilotiraju AI rješenja i onih koje ih uvode u velikom opsegu. Direktori koji bilježe i troškovne i prihodovne koristi dva do tri puta češće navode da su umjetnu inteligenciju ugradili u proizvode i usluge, generiranje potražnje i strateško odlučivanje. Temelji su jednako važni kao i razmjeri primjene.

Direktori čije su organizacije uspostavile snažne temelje za AI, poput okvira odgovorne umjetne inteligencije i tehnoloških okruženja koja omogućuju integraciju na razini cijelog poduzeća, tri puta češće prijavljuju značajne financijske povrate. Zasebna analiza PwC-a pokazuje da su tvrtke koje su široko primjenjivale AI u proizvodima, uslugama i korisničkom iskustvu ostvarile gotovo četiri postotna boda više profitne marže u odnosu na one koje to nisu učinile.

Povjerenje izvršnih direktora dodatno je oslabilo zbog rastuće izloženosti vanjskim rizicima. Jedan od pet direktora na globalnoj razini, odnosno 20 posto, navodi da je njihova organizacija u velikoj ili vrlo velikoj mjeri izložena riziku značajnih financijskih gubitaka zbog carina u sljedećih 12 mjeseci, iako se razina izloženosti znatno razlikuje po regijama, od 6 posto na Bliskom istoku do 28 posto u kontinentalnoj Kini i 35 posto u Meksiku. Među direktorima u SAD-u, 22 posto navodi visoku izloženost.

Zabrinutost zbog kibernetičkih rizika naglo je porasla, pri čemu 31 posto direktora sada taj rizik navodi kao veliku prijetnju, u odnosu na 24 posto prošle godine i 21 posto prije dvije godine. Kao odgovor, 84 posto navodi da planira ojačati kibernetičku sigurnost na razini cijelog poduzeća u sklopu odgovora na geopolitičke rizike. Zabrinutosti vezane uz makroekonomsku volatilnost, tehnološke poremećaje i geopolitiku također su blago porasle, dok je zabrinutost zbog inflacije neznatno smanjena.

Unatoč izazovnim izgledima, izvršni direktori sve češće reinvenciju vide kao ključ rasta. Više od četiri od deset direktora, odnosno 42 posto, navodi da je njihova tvrtka u posljednjih pet godina započela natjecanje u novim sektorima. Među onima koji planiraju veće akvizicije, 44 posto očekuje ulaganja izvan svoje postojeće industrije, pri čemu je tehnologija najprivlačniji susjedni sektor.

Nešto više od polovice direktora, 51 posto, planira međunarodna ulaganja u nadolazećoj godini. Sjedinjene Američke Države ostaju glavna destinacija, s 35 posto ispitanika koji ih svrstavaju među svoja tri najvažnija tržišta, dok slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka s po 13 posto te kontinentalna Kina s 11 posto. Interes za Indiju gotovo se udvostručio na godišnjoj razini, s 13 posto direktora koji planiraju međunarodna ulaganja, čime se ta zemlja svrstala među tri najvažnije destinacije.

Podaci iz istraživanja ukazuju na duboku transformaciju uloge glavnih izvršnih direktora, koji su sve više rastrgani između kratkoročnih operativnih pritisaka i potrebe za dugoročnim strateškim promišljanjem. Ograničena sposobnost pretvaranja AI inicijativa u mjerljive financijske rezultate pokazuje da tehnološka ulaganja sama po sebi nisu dovoljna bez promjena u organizacijskoj kulturi i procesima. Geopolitički rizici, carine i fragmentacija tržišta dodatno kompliciraju planiranje i alokaciju kapitala. Istodobno, rast kibernetičkih prijetnji nameće potrebu za većim ulaganjima u sigurnost, često nauštrb drugih razvojnih projekata. Internacionalizacija i diverzifikacija sektora postaju ključni alati za upravljanje rizicima, ali zahtijevaju snažnu izvedbenu disciplinu.

Nedostatak tolerancije za rizik u inovacijama i sporost u gašenju neuspješnih projekata ukazuju na strukturne slabosti upravljanja. Vrijeme koje direktori posvećuju dugoročnim temama ostaje ograničeno, što može otežati pripremu za buduće poremećaje. U takvom okruženju, kompanije koje uspiju uskladiti tehnološku transformaciju, upravljanje rizicima i stratešku jasnoću imat će značajnu prednost. Povjerenje u rast prihoda stoga postaje ne samo odraz tržišnih uvjeta, nego i pokazatelj sposobnosti organizacija da se prilagode novoj realnosti globalnog poslovanja.