Pametne mreže postaju ključni element energetske tranzicije jer omogućuju veću učinkovitost, sigurnost i održivost elektroenergetskih sustava. Njihova implementacija povezana je s bržim uključivanjem obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i boljim upravljanjem potrošnjom. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, ulaganja u pametne mreže dosegnula su 2023. godine rekordnih 140 milijardi dolara, a očekuje se daljnji rast s obzirom na ciljeve dekarbonizacije i povećanu potražnju za električnom energijom
Novo istraživanje Juniper Researcha pokazalo je da će pametne mreže do 2030. godine biti temelj za više od 40 posto globalne distribucije električne energije, što je značajan rast u odnosu na manje od 25 posto u 2024. Ključni pokretač tog rasta u sljedećih pet godina bit će virtualne elektrane (VPP – Virtual Power Plants).
VPP-ovi omogućuju decentraliziranu opskrbu energijom iz više manjih izvora poput solarnih panela, vjetroturbina i sustava za pohranu energije u baterijama, umjesto iz jednog velikog izvora. Na taj način decentralizirana distribucija energije povećava stabilnost pametnih mreža. “VPP-ovi će pomoći u balansiranju opskrbe i potražnje u stvarnom vremenu te učiniti opskrbu energijom otpornijom na brze promjene u potražnji. To će postati ključno kako globalna potražnja za energijom nastavlja rasti,” objasnio je Adam Wears, suradnik analitičar u Juniper Researchu.
Kako bi se maksimalizirao utjecaj VPP-ova, Juniper Research smatra da dobavljači moraju razviti interoperabilne platforme koje će u stvarnom vremenu orkestrirati decentralizirane VPP-ove i omogućiti međusobnu povezanost različitih izvora energije. To će VPP-ovima omogućiti da prevladaju visoke troškove integracije širokog spektra sudionika tržišta u ekosustav koji zahtijeva velik broj proizvođača energije. Dodatno, Juniper Research poziva na razvoj standardiziranih protokola za razmjenu podataka, vidljivost u stvarnom vremenu i obračun, ako se želi potaknuti šira primjena.
“Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti široke decentralizacije, dobavljači moraju razmišljati izvan samih integracijskih procesa. VPP-ovi moraju privući male proizvođače energije uvođenjem modela naplate poput tarifa temeljenih na vremenu korištenja, cijena u stvarnom vremenu i plaćanja na temelju kapaciteta,” zaključio je Wears.
Pametne mreže postaju ključni element energetske tranzicije jer omogućuju veću učinkovitost, sigurnost i održivost elektroenergetskih sustava. Njihova implementacija povezana je s bržim uključivanjem obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i boljim upravljanjem potrošnjom. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, ulaganja u pametne mreže dosegnula su 2023. godine rekordnih 140 milijardi dolara, a očekuje se daljnji rast s obzirom na ciljeve dekarbonizacije i povećanu potražnju za električnom energijom. Europa je predvodnik u implementaciji pametnih mreža, s projektima koji integriraju napredna brojila, skladištenje energije i digitalne platforme za upravljanje potrošnjom, dok Kina i SAD prednjače u ulaganju u masovnu infrastrukturu. Uvođenje VPP-ova i naprednih tarifnih modela omogućit će potrošačima da aktivno sudjeluju u energetskom tržištu, a industriji i kućanstvima pružit će veću fleksibilnost i uštede. Dugoročno, pametne mreže s VPP-ovima stvaraju temelje za održiv energetski ekosustav u kojem decentralizacija, digitalizacija i dekarbonizacija postaju standard.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj su evidentirane 6.072 pravne osobe s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje. Među njima je 2.855 pravnih osoba, odnosno 47 posto ukupnog broja, bilo u blokadi 120 ili više dana. Iako čine manje od polovice evidentiranih dužnika, na njih se odnosi čak 221,4 milijuna eura ili 74,4 posto ukupnog duga pravnih osoba.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov je ukupni dug iznosio 437,7 milijuna eura.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov ukupan dug iznosio je 437,7 milijuna eura. U odnosu na kraj svibnja broj blokiranih subjekata povećan je za 0,8 posto, dok je vrijednost neizvršenih osnova porasla za tri posto.
