Pametne mreže postaju ključni element energetske tranzicije jer omogućuju veću učinkovitost, sigurnost i održivost elektroenergetskih sustava. Njihova implementacija povezana je s bržim uključivanjem obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i boljim upravljanjem potrošnjom. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, ulaganja u pametne mreže dosegnula su 2023. godine rekordnih 140 milijardi dolara, a očekuje se daljnji rast s obzirom na ciljeve dekarbonizacije i povećanu potražnju za električnom energijom
Depositphotos / Ilustracija
Novo istraživanje Juniper Researcha pokazalo je da će pametne mreže do 2030. godine biti temelj za više od 40 posto globalne distribucije električne energije, što je značajan rast u odnosu na manje od 25 posto u 2024. Ključni pokretač tog rasta u sljedećih pet godina bit će virtualne elektrane (VPP – Virtual Power Plants).
VPP-ovi omogućuju decentraliziranu opskrbu energijom iz više manjih izvora poput solarnih panela, vjetroturbina i sustava za pohranu energije u baterijama, umjesto iz jednog velikog izvora. Na taj način decentralizirana distribucija energije povećava stabilnost pametnih mreža. “VPP-ovi će pomoći u balansiranju opskrbe i potražnje u stvarnom vremenu te učiniti opskrbu energijom otpornijom na brze promjene u potražnji. To će postati ključno kako globalna potražnja za energijom nastavlja rasti,” objasnio je Adam Wears, suradnik analitičar u Juniper Researchu.
Kako bi se maksimalizirao utjecaj VPP-ova, Juniper Research smatra da dobavljači moraju razviti interoperabilne platforme koje će u stvarnom vremenu orkestrirati decentralizirane VPP-ove i omogućiti međusobnu povezanost različitih izvora energije. To će VPP-ovima omogućiti da prevladaju visoke troškove integracije širokog spektra sudionika tržišta u ekosustav koji zahtijeva velik broj proizvođača energije. Dodatno, Juniper Research poziva na razvoj standardiziranih protokola za razmjenu podataka, vidljivost u stvarnom vremenu i obračun, ako se želi potaknuti šira primjena.
“Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti široke decentralizacije, dobavljači moraju razmišljati izvan samih integracijskih procesa. VPP-ovi moraju privući male proizvođače energije uvođenjem modela naplate poput tarifa temeljenih na vremenu korištenja, cijena u stvarnom vremenu i plaćanja na temelju kapaciteta,” zaključio je Wears.
Pametne mreže postaju ključni element energetske tranzicije jer omogućuju veću učinkovitost, sigurnost i održivost elektroenergetskih sustava. Njihova implementacija povezana je s bržim uključivanjem obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i boljim upravljanjem potrošnjom. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, ulaganja u pametne mreže dosegnula su 2023. godine rekordnih 140 milijardi dolara, a očekuje se daljnji rast s obzirom na ciljeve dekarbonizacije i povećanu potražnju za električnom energijom. Europa je predvodnik u implementaciji pametnih mreža, s projektima koji integriraju napredna brojila, skladištenje energije i digitalne platforme za upravljanje potrošnjom, dok Kina i SAD prednjače u ulaganju u masovnu infrastrukturu. Uvođenje VPP-ova i naprednih tarifnih modela omogućit će potrošačima da aktivno sudjeluju u energetskom tržištu, a industriji i kućanstvima pružit će veću fleksibilnost i uštede. Dugoročno, pametne mreže s VPP-ovima stvaraju temelje za održiv energetski ekosustav u kojem decentralizacija, digitalizacija i dekarbonizacija postaju standard.
Podatkovni centri posljednjih su godina iz specijalizirane IT infrastrukture prerasli u jedno od ključnih pitanja digitalne konkurentnosti, energetske politike i podatkovnog suvereniteta. Rast clouda, umjetne inteligencije, elektroničkog poslovanja i regulatornih zahtjeva promijenio je način na koji kompanije i institucije gledaju na lokaciju svojih sustava, dostupnost povezivosti i sigurnost podataka. U takvom okruženju Hrvatska više nije samo malo rubno tržište, nego prostor koji može imati znatno važniju regionalnu ulogu ako uspije povezati energetsku dostupnost, stabilan regulatorni okvir, optičke pravce i profesionalan ekosustav dobavljača.
Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.
SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.