Pandemija koronavirusa ostavila je iznimno negativan utjecaj na startupe jer većina njih morala se riješiti zaposlenih ili je ostala bez novca, ili će uskoro ostati bez njega. Riječ je o globalnom fenomenu, što u svom istraživanju o startupima u vrijeme koronakrize potvrđuje Startup Genome.
Naime, investitori su se povukli, jedini novac na koji se startupi oslanjaju jest onaj koji su pridobili prije nego je sve ovo čemu svjedočimo počelo. Samim time, priljeva novca ove godine vrlo vjerojatno neće biti za veliku većinu njih pa su krenula gašenja, otkazi i život na rubu.
Primjerice, u Kini je otkazano 57 posto ugovora tijekom veljače, kad je najmnogoljudnija zemlja svijeta bila praktički potpuno zatvorena jer se borila s epidemijom. Istovremeno, u Sjedinjenim Američkim Državama vrhunac epidemije zbio se kroz travanj i još uvijek ne jenjava pa su investitori odlučili pričekati minimalno nekoliko mjeseci s novim investicijama. Ništa drugačije nije bilo ni u Europi kroz ožujak i barem polovicu travnja.
Ukupno, na globalnoj razini, više od četvrtine startupa otpustilo je 60 posto, ili više, zaposlenih. Nije pritom riječ samo o onim manjima, čak je i moćni Lyft podijelio otkaze za tisuću zaposlenih, a Uber najavljuje čak 5000 otkaza. Ako se gleda kompletna situacija, 74 posto startupa "rezalo" je broj zaposlenih, a njih 65 posto ima novca za manje od šest mjeseci i morat će se ugasiti ukoliko ne pronađu način kako bi se financirali.
Srećom, postoje i pozitivne priče, kao uvijek. Tijekom kriza neki isplivaju na površinu te se pokažu potrebnijima, čvršćima ili otpornijima od drugih. Pa tako 12 posto startupa u 45 zemlje svijeta bilježi rast prihoda otkako je počela godina, a njih deset posto otkako traje pandemija koronavirusa. Naravno, riječ je pretežno o onima vezanima za telemedicinu ili telekomunikacije...
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
