Kina blokirala Metinu akviziciju Manusa

Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme naložila je Meta Platformsu da otkaže akviziciju specijalista za agentsku umjetnu inteligenciju Manus vrijednu dvije milijarde dolara. Tijelo je objasnilo da je takvu odluku donijelo nakon što je više državnih agencija procijenilo posao.

U kratkom obrazloženju regulator navodi da je odluka povezana s pravilima o stranim ulaganjima. Iako je Manus sada sa sjedištem u Singapuru, kompanija je izvorno osnovana u Kini. Metin dogovor o preuzimanju Manusa objavljen je u prosincu 2025., a tvrtka se već na vlastitoj internetskoj stranici opisuje kao dio Mete. U izvornom priopćenju tehnološki div nije otkrio rok dovršetka transakcije ni uvjete kupnje.

Više medija istaknulo je da bi razdvajanje akvizicije moglo biti složeno jer su dvije strane već duboko povezane. Zaposlenici Manusa već su se preselili u ured u Singapuru, a investitorima su isplaćeni udjeli. Izvješća također navode da je tehnologija kompanije već ugrađena u neke Metine proizvode.

Kada je objavila posao, Meta je poručila da je Manus razvio jednog od vodećih autonomnih općih agenata sposobnih za izvođenje složenih zadataka poput istraživanja tržišta, programiranja i analize podataka. Tvrtka je planirala nastaviti upravljati i prodavati uslugu Manus, uz istodobnu integraciju u vlastite proizvode. Odluka Pekinga šalje mnogo širu poruku od same sudbine jedne transakcije, jer pokazuje da kineske vlasti umjetnu inteligenciju sve otvorenije tretiraju kao stratešku imovinu, a ne kao običnu tehnološku robu. U trenutku kada SAD i Kina grade sve odvojenije tehnološke ekosustave, prijenos kontrole nad perspektivnim AI kompanijama prema zapadnim gigantima postaje politički i sigurnosno osjetljivo pitanje. Zato regulatorna intervencija u slučaju Manusa nije tek administrativna formalnost, nego dio šire politike zadržavanja talenata, modela i intelektualnog vlasništva unutar kineske sfere utjecaja. 

Reuters je ovih dana takvu odluku povezao i s rastućim kineskim fokusom na samodostatnost u području umjetne inteligencije i poluvodiča, što se vidi i u sve snažnijem oslanjanju domaćih AI tvrtki na Huawei i druge lokalne tehnološke dobavljače. Time nastaje paralelna AI infrastruktura koja se ne želi oslanjati na američki kapital, američke čipove ni američke cloud platforme više nego što je nužno. Posljedično, prekogranične akvizicije u sektoru napredne umjetne inteligencije postaju rizičnije, sporije i politički složenije nego u prethodnom desetljeću tehnološke globalizacije. 

Za Metu je problem dvostruk, s jedne strane gubi potencijalno važnu tehnologiju agentne automatizacije, a s druge se suočava s mogućim pravnim i operativnim komplikacijama pri odvajanju već integriranih timova i proizvoda. Za investitore je to upozorenje da strukture s inozemnim holdingom i operacijama raspršenima između Kine i Singapura više ne pružaju nužno politički neutralan okvir. Ujedno se potvrđuje da će buduće AI konsolidacije sve više ovisiti o geopolitičkoj prihvatljivosti, a ne samo o cijeni, sinergijama i tržišnoj logici. 

Takav razvoj događaja dodatno fragmentira globalno AI tržište, jer velike kompanije sve češće moraju graditi odvojene strategije za zapadna i kineska tržišta. U konačnici, blokada Manusa pokazuje da je era slobodnog kretanja tehnoloških akvizicija u najosjetljivijim segmentima umjetne inteligencije završena. U novoj fazi odlučivat će ne samo kvaliteta tehnologije, nego i to u kojoj je jurisdikciji nastala, pod čijim je nadzorom razvijena i kakvu stratešku vrijednost joj pripisuju države.