Slovenski investicijski fond ALFI PE i kompanija Elektronički računi (servis Moj-eRačun) u četvrtak, 11. ožujka, potpisali su ugovor kojim je ALFI PE ušao u vlasničku strukturu ovog najvećeg hrvatskog, privatnog informacijskog posrednika za razmjenu eRačuna. Riječ je o dosad najuspješnijoj akviziciji među tvrtkama koje se bave informacijskim posredništvom, a dodatnu vrijednost poslu daje podatak da je najveći investitor equity fonda ALFI PE Europski investicijski fond (EIF), dok ostale investitore čine slovenski i hrvatski mirovinski fondovi i HNWI.
„Zadovoljni smo što možemo sudjelovati u daljnjem razvoju i rastu tržišta eRačuna u Hrvatskoj. Trenutno je tek oko 25 posto izdanih računa u elektroničkom obliku, što predstavlja veliki prostor za rast. Naša je procjena da je vrijednost servisa Moj-eRačun 200 milijuna kuna, što zasigurno govori da je riječ o informacijskom posredniku čija su rješenja temelj digitalne transformacije poslovanja u Hrvatskoj“, ističu iz investicijskog fonda ALFI PE.
„Ulaganjem fonda ALFI PE dobivamo dodatna sredstva za razvoj infrastrukture za razmjenu eRačuna, posebice u kontekstu širenja na B2B sektor. Primarni cilj nam je stvoriti preduvjete za integraciju poslovanja poduzetnika i države, kao i za zatvaranje cjelokupnog procesa u robno-materijalnom knjigovodstvu, odnosno povezivanje eRačuna s otpremnicama i narudžbenicama u digitalnom obliku“, ističe Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun.
U tom kontekstu, Emer najavljuje kako će servis Moj-eRačun u ovoj godini pripremiti infrastrukturu za takozvani „real time invoicing“, koji je već u primjeni u nekim zemljama članicama Europske unije.
„Pojedine europske zemlje, koje su ranije provele integraciju poslovanja poduzetnika i državne uprave kroz eRačun, omogućuju poduzetnicima da dostave strukturirane podatke o svim zaprimljenim i poslanim računima. Postoji intencija da se isto uvede i u Hrvatskoj, pri čemu bi se podaci primljenih i poslanih računa u stvarnom vremenu dostavljali poreznoj upravi i integrirali s poreznim nadzorom. Uvođenjem obaveznog eRačuna u B2B sektor, Hrvatska će ostvariti goleme uštede već u kontekstu obrade podataka, a potom i u samom nadzoru nad financijama“, zaključuje Marko Emer koji će i nakon ulaska slovenskog investicijskog fonda u servis Moj-eRačun ostati na čelnom mjestu ovog najvećeg, privatnog informacijskog posrednika.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u ovom dijelu velike analize ICT tržišta usmjerena je na uvoz, odnosno metriku koja uključuje i stjecanje, jer upravo ona dobro pokazuje koliko su vodeće softverske i digitalne tvrtke u Hrvatskoj u 2025. godini bile povezane s međunarodnim dobavnim, tehnološkim i vlasničkim tokovima. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, te donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki. Uvoz u ovom kontekstu ne treba čitati samo kao klasičnu nabavu robe, nego i kao širu sliku poslovnih modela: od softverskih licenci, platformi i razvojnih alata do infrastrukture, usluga, procesa i stjecanja koja prate digitalnu transformaciju.
Palantir je kolovoza povisio prognozu prihoda za 2026. na raspon od 8,150 do 8,158 milijardi dolara, s ranijih 7,650 do 7,662 milijarde. Kompanija je u drugom tromjesečju ostvarila 1,94 milijarde dolara prihoda, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, a dionica je nakon objave porasla za oko 14 posto.
Top 100 najboljih ICT softverskih tvrtki prema izvozu u 2025. godini potvrđuje da je hrvatsko ICT tržište izvozno sve snažnije, ali i da se najveći dio izvoza i dalje koncentrira u rukama ograničenog broja velikih izvoznika. Analiza napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno baze Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, pokazuje da se vrh ljestvice oblikuje oko kompanija koje već godinama imaju međunarodno tržište kao temelj poslovnog modela. U tom smislu ova analiza donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema izvozu, uz dodatni pogled na dinamiku rasta i pada izvoza u razdoblju od 2021. do 2025. godine.