„Kina postaje najsnažnije emitivno tržište direktnih stranih ulaganja, a njihove tvrtke postaju globalni lideri na raznim područjima i tek sad kreću s greenfield ulaganjima u proizvodnju s kvalitetnim radnim mjestima. Hrvatska je idealna lokacija za pozicioniranje predstavništava, razvojnih i proizvodnih pogona kineskih tehnoloških kompanija. Sve što smo na tom području do sada propustili imamo priliku višestruko nadoknaditi“, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš na poslovnom susretu s gospodarskom delegacijom iz Shenzhena kojim je najavljen Visokotehnološki kineski sajam 2019. u tom gradu.
Zamjenik gradonačelnika grada Shenzhena Chen Biao je naglasio da je kineski sajam visoke tehnologije najveća i najutjecajnija znanstveno-tehnološka izložba u Kini. „Shenzhen je posebna ekonomska zona u Kini koja je prva počela provoditi otvaranje. Mi smo najinovativniji grad u Kini jer nam industrije u razvoju čine gotovo 40 posto gospodarstva. Od siječnja do travnja ove godine izvezli smo 42 milijuna dolara u Hrvatsku i spremni smo tu suradnju poboljšati na obostranu korist“, kazao je Chen Biao, pozvavši hrvatske poduzetnike da u studenom dođu na 21. visokotehnološki sajam u Shenzhen.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić naglasio je da pred Hrvatskom i Kinom stoje veliki izazovi na području digitalne transformacije. „Mi smo možda mali, ali naš potencijal je velik, pogotovo u razvoju novih tehnologija. Sajam u Shenzhenu je izvrsna prilike da naše IT kompanije nađu svoje partnere i tržište, ne samo u Kini već i u trećim zemljama. Spremni smo prihvatiti kvalitetne kineske investicije u industrijske pogone s viskom dodanom vrijednošću koje će pojačati rast hrvatskog gospodarstva“, rekao je Antonić, dodavši da se trenutno provodi 130 zajedničkih projekata hrvatskih i kineskih znanstvenika te da se nada da će oni generirati rezultate koje će iskoristiti poduzetnici.
Liu Kai, savjetnik za gospodarstvo u veleposlanstvu Kine u Hrvatskoj, iznio je najnovije brojke o trgovinskoj suradnji Kine i svijeta, za prvih pet mjeseci 2019. „Europa je zauzela prvo mjesto kao najveći trgovinski partner Kine s udjelom od 15,7 posto u ukupnoj robnoj razmjeni Kine sa svijetom, što je porast od skoro 12 posto. Unatoč trgovinskom ratu s SAD-om naš izvoz tamo je pao 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a uvoz je u minusu 27,5 posto, odnosno naš suficit je 11,9 posto. Ove brojke pokazuju snagu i potencijal Kine“, poručio je Kai.
Prošle godine je Visokotehnološki sajam u Shenzhenu posjetilo oko pola milijuna ljudi iz 50-ak zemalja svijeta. U sklopu ovog poslovnog susreta, nakon plenarnog dijela održani su i B2B razgovori između hrvatskih i kineskih tvrtki.
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.