Geopolitika će povećati oslanjanje na lokalne pružatelje usluga u oblaku u zapadnoj Europi

Prema istraživanju Gartnera, 61 posto CIO-ova i IT lidera u zapadnoj Europi smatra da će geopolitički čimbenici povećati njihovo oslanjanje na lokalne ili regionalne pružatelje usluga u oblaku. Istraživanje je provedeno online od svibnja do srpnja 2025. godine među 241 CIO-om i IT liderom u zapadnoj Europi, s ciljem utvrđivanja odluka vezanih uz kupnju i primjenu tehnologija u oblaku.

U kontekstu trajnih geopolitičkih napetosti, organizacije u zapadnoj Europi sve su više zabrinute za svoju digitalnu suverenost, odnosno za činjenicu da su njihovi podaci, operacije i tehnologije smješteni kod stranih pružatelja usluga u oblaku te da se oslanjaju na stranu infrastrukturnu osnovu. Gartner predviđa da će do 2030. godine više od 75 posto svih poduzeća izvan Sjedinjenih Američkih Država imati definiranu strategiju digitalne suverenosti, potkrijepljenu strategijom suverenog oblaka.

„Mnoge organizacije u zapadnoj Europi ne mogu sve svoje radne opterećenja ili ključne sustave pokretati u ne-europskom okruženju oblaka. Razlozi za to su specifični regulatorni zahtjevi, zahtjevi korisnika ili činjenica da su dio kritične infrastrukture pojedine države“, izjavio je Rene Buest, viši direktor analitičar u Gartneru.

Pojedine organizacije u zapadnoj Europi već traže načine kako smanjiti ovisnost o globalnim pružateljima usluga u oblaku. Njih 53 posto navelo je da će geopolitika ograničiti buduće korištenje globalnih cloud pružatelja. Neke organizacije razmatraju premještanje radnih opterećenja s globalnih dobavljača oblaka na lokalne alternative. „Iako geopatrijacija može omogućiti lokalnim cloud rješenjima da zadovolje geopolitičke zahtjeve, potpuna neovisnost o globalnim tehnološkim dobavljačima zahtijevat će godine kontinuiranih napora i ulaganja lokalnih pružatelja“, rekao je Buest.

Za druge organizacije, open source mogao bi biti održiva opcija. Njih 55 posto navelo je da će open-source tehnologije biti važan čimbenik u budućim cloud strategijama. Iako open source pogoduje prilagodbi i fleksibilnosti, donosi i izazove, jer su mnogi projekti složeni, a manji projekti često zahtijevaju međusobnu koordinaciju.

„Organizacije koje su sporije usvajale cloud tehnologije sada su u povoljnijoj poziciji za planiranje veće digitalne suverenosti“, rekao je Buest. „Budući da se uglavnom oslanjaju na naslijeđene sustave, mogu pažljivo odabrati koja su cloud rješenja ili platforme najprikladnije za pojedine dijelove njihova poslovanja.“

U konačnici, CIO-ovi i IT lideri moraju preuzeti odgovornost za digitalnu sudbinu svojih organizacija. „Moraju izgraditi i zaštititi vlastitu digitalnu suverenost“, zaključio je Buest. „Nitko drugi to neće učiniti umjesto njih, ni pružatelj usluga u oblaku ni njihov integrator ili servisni partner.“

Rast fokusa na digitalnu suverenost u zapadnoj Europi usko je povezan s regulatornim inicijativama poput NIS2 direktive, DORA uredbe i Akta o podacima, koje dodatno naglašavaju kontrolu nad podacima i otpornost ključnih sustava. Nacionalne vlade i europske institucije sve češće potiču razvoj domaće cloud infrastrukture kako bi smanjile strateške ovisnosti o ne-europskim tehnološkim kompanijama. Istodobno, veliki globalni pružatelji prilagođavaju ponudu kroz lokalizirane regije, suverene cloud modele i partnerstva s europskim operatorima i IT tvrtkama. 

Takvi hibridni pristupi postaju kompromis između potrebe za suverenošću i prednosti razmjera koje nude globalni hyperscaleri. U praksi, većina organizacija razvija višeslojnu strategiju koja kombinira lokalne, regionalne i globalne cloud resurse. Ključni izazov ostaje upravljanje složenošću i interoperabilnošću različitih platformi. 

Dugoročno, digitalna suverenost sve se manje promatra kao tehničko, a sve više kao strateško i upravljačko pitanje. Organizacije koje pravodobno definiraju jasne cloud i podatkovne strategije bit će otpornije na geopolitičke promjene i regulatorne pritiske.