Velika Britanija krenula je stopama Donalda Trumpa i Sjedinjenih Američkih Država pa najavljuje stroži vizni režim, što je ponukalo Francusku da krene u potpuno drugom smjeru pa otvori svoje granice kao nikad prije, ali samo ako se radi o tehnološkim vizama.
Konkretnije, startupovi će moći na vrlo lak način zapošljavati koga god žele, neovisno gdje se u svijetu nalazi. Taj novi plan predstavljen je 1. ožujka i nazvan La French Tech inicijativom, a čini ga jednim od najotvorenijih europskih kad su "tech vize" u pitanju. A vrlo lako je i najotvoreniji u Europskoj uniji jer teško mu je pronaći konkurenta.
"S Brexitom se strani talenti na tehnološkom području ne osjećaju poželjno, ali mi im želimo poručiti da smo spremni pomoći im ukoliko izaberu Francusku za svoj profesionalni razvoj. Ujedno, ovo nije samo administrativna procedura, ovo je poruka da Francuska ostaje otvorena i ambiciozna, a to podrazumijeva podršku tisuća startupova u njihovu kompleksnom pokušaju rasta, poručila je Kat Borlongan, direktor La French Tech pa na taj način poprilično direktno pozvala zainteresirane da postave upravo Francusku ispred ostalih na listi prioriteta.
Ipak, upitno je koliko će ova mjera pomoći u privlačenju najboljih jer nedostatak kvalitetnih menadžera i marketinških stručnjaka usporio je rast startupa ili ga potpuno onemogućio. Uz to, ne pomaže ni činjenica da velike kompanije kao Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft povećavaju plaće pa su samim time primamljiviji izbor za stvaranje karijere od nekog startupa u Francuskoj.
Ali, ne škodi probati. Viza je potpuno besplatna, ali administrativni troškovi iznose oko 400 eura i mogućnost koristiti je za svoje zaposlenike ima više od deset tisuća kompanija. Još donedavno to je moglo svega njih stotinjak i uistinu treba pohvaliti trud Francuske da učini korak naprijed.
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
