Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je svoje prijedloge zakona koji bi se ticali kripto imovine te potom zatražilo od Europske komisije da žurno odredi pravila koja bi poboljšala zaštitu potrošača na tlu Europske unije.
Naime, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, kriptovalute i sve što ih se tiče. Upravo zato EU i uvodi nove zakone koji ih se tiču, a EBA želi da se njeni prijedlozi uvaže kako bi zakoni bili u skladu sa stvarnosti u kojoj se nalazimo. Jer, trenutno kriptovalute nisu kontrolirane od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ni Europske komisije. Samim time, postoji opasnost da se korisnicima našteti na razne načine. Uostalom, EBA je upozoravala na probleme još 9. siječnja prošle godine.
"Naša upozorenja o virtualnim valutama korisnicima i institucijama i dalje vrijede. Zato još jednom pozivamo Europsku komisiju da uvidi je li potrebna regulacija ili nije kako bi se postigao zajednički pristup prema pitanjima koja se tiču kripto imovine, kazao je Adam Farkas, izvršni direktor (CEO) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
Naravno, sve to što govori i zagovara u suprotnosti je s idejama kriptovaluta i zajednicom koja stoji iza njih. Centralizacija, regulative i kontrola bilo koje vrste jednostavno nije ono što se želi. Uz to, bez kontrole EBA nema sve ono što kod tradicionalnog financijskog ustroja ima. Uvid u transakcije kako bi tijek novca bio jasan i vidljiv...
Kao dodatni argument, EBA navodi sve negativnosti koje se tiču kriptovaluta, a to su pranje novca, droga, trgovina ljudima i sve ostale kriminalne aktivnosti koje trebaju situaciju u kojoj se tijek novca ne može pratiti. Samo, te su negativnosti u manjini i čine se ne samo uz pomoć kriptovaluta već i "pravog novca".
Na kraju, tek slijedi konkretnija rasprava i vidjet će se mogu li regulative uopće održati kriptovalute ili će korisnici zbog njih izgubiti interes i okrenuti se nečemu "trećem".
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
Hrvatski Telekom nastavio je povećavati prihode i profitabilnost u prvoj polovini 2026. godine, uz istodobno snažnije ulaganje u optičku i mobilnu mrežu. Prihodi su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli 2,6 posto, čemu su pridonijeli rast prihoda od telekomunikacijskih usluga i rezultati poslovanja u segmentu sistemskih i ICT rješenja.