Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo od Europske komisije traži regulaciju kriptovaluta

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo od Europske komisije traži regulaciju kriptovaluta

Foto: DepositPhotos

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je svoje prijedloge zakona koji bi se ticali kripto imovine te potom zatražilo od Europske komisije da žurno odredi pravila koja bi poboljšala zaštitu potrošača na tlu Europske unije.

Naime, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, kriptovalute i sve što ih se tiče. Upravo zato EU i uvodi nove zakone koji ih se tiču, a EBA želi da se njeni prijedlozi uvaže kako bi zakoni bili u skladu sa stvarnosti u kojoj se nalazimo. Jer, trenutno kriptovalute nisu kontrolirane od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ni Europske komisije. Samim time, postoji opasnost da se korisnicima našteti na razne načine. Uostalom, EBA je upozoravala na probleme još 9. siječnja prošle godine.

"Naša upozorenja o virtualnim valutama korisnicima i institucijama i dalje vrijede. Zato još jednom pozivamo Europsku komisiju da uvidi je li potrebna regulacija ili nije kako bi se postigao zajednički pristup prema pitanjima koja se tiču kripto imovine", kazao je Adam Farkas, izvršni direktor (CEO) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

Naravno, sve to što govori i zagovara u suprotnosti je s idejama kriptovaluta i zajednicom koja stoji iza njih. Centralizacija, regulative i kontrola bilo koje vrste jednostavno nije ono što se želi. Uz to, bez kontrole EBA nema sve ono što kod tradicionalnog financijskog ustroja ima. Uvid u transakcije kako bi tijek novca bio jasan i vidljiv...

Kao dodatni argument, EBA navodi sve negativnosti koje se tiču kriptovaluta, a to su pranje novca, droga, trgovina ljudima i sve ostale kriminalne aktivnosti koje trebaju situaciju u kojoj se tijek novca ne može pratiti. Samo, te su negativnosti u manjini i čine se ne samo uz pomoć kriptovaluta već i "pravog novca".

Na kraju, tek slijedi konkretnija rasprava i vidjet će se mogu li regulative uopće održati kriptovalute ili će korisnici zbog njih izgubiti interes i okrenuti se nečemu "trećem".

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

23.08.2019. komentiraj

Završavamo s najzanimljivijim dijelom analize domaće softverske industrije i to prosječno isplaćenim neto plaćama. Već je bilo podosta čitatelja koji su pitale kada će rang lista po plaćama pa evo je i to prema dva kriterija – najveća prosječna isplaćena neto plaća i to TOP 100 tvrtki i onda od tih TOP 100 tvrtki ranglista prema broju zaposlenih jer budimo jasni ima mnogo tvrtki koje imaju svega jednog djelatnika i stoga isplaćena neto prosječna plaća i nije usporediva ako uzmemo samo analizu tko je gdje po broju zaposlenih.

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

22.08.2019. komentiraj

Ukupna novostvorena vrijednost u softverskom segmentu ICT industrije u Hrvatskoj dosegla je 5,17 milijardi kuna uz jako dobar rast na godišnjoj razini od čak 14,38 posto, pokazuje analiza poslovanja domaćih softverskih tvrtki za prošlu godinu koju je ICTbusiness.info proveo zajedno s  tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr.

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.