Udruga Glas Poduzetnika (UGP) ovih dana je prvi progovorio i ukazao na novo potencijalno novčano opterećenje za poduzetnike kojim bi država naplatila papir koji je već dala, odnosno želi se naplatiti konverzija valute u sudskom registru po cijeni od 2500kn za javnobilježničke usluge. UGP kaže: Ne može!
UGP smatra da je dosta dodanih nameta i nepotrebnim financijskih opterećenja poduzetnika koji jedva preživljavaju s visokim troškovima svojeg poslovanja. Naime, ulaskom u Eurozonu od 01.01. 2023. upis promjene valute temeljnog kapitala iz kune u euro, plaćao bi se javnom bilježniku 2500 kn ukoliko bi se radilo o d.o.o. (isti vrijedi i za j.d.o.o.), čiji je temeljni kapital 20 000 kn odnosno od 10 kn ukoliko se radi o j.d.o.o.-u.
Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru u vezi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registrirani sud provesti će bez naknade. Smatramo da upis promjena valute temeljnog kapitala treba biti oslobođen i javnobilježničkih troškova odnosno da se ne bi trebao naplaćivati poduzetnicima jer ih nepotrebno opterećuje. Smatramo da je država imala dovoljno vremena da pripremi svu potrebnu dokumentaciju kao i automatizirati usluge konverzije valute koje bi bile dostupne, jednostavne i prije svega besplatne jer dosta je toga da država naplaćuje papir koji nam je već dala.
Udruga Glas poduzetnika smatra da je krajnje neprihvatljivo da se uvode novčane kazne za one koji ne upišu promjene valute eura kao službenu valutu u sudski registar na vrijeme. Neprimjereno je da se dodatno financijski opterećuju poduzetnici i to novčanim kaznama.
“Sigurni smo da će nadležno Ministarstvo riješiti potencijalni problem, na koji upravo ukazujemo, jer smo još sigurniji da trošak konverzije poduzetnici neće platiti, taj namet neće proći.“ kaže Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.
UGP neće šutjeti već jasno zahtijevamo da se u što kraćem roku nađu rješenja koja će biti povoljna za poduzetnike koji već sad teško preživljavaju krizu uzrokovanu pandemijom, ratom u Ukrajini i inflacijom. dok se poduzetnici iz dana u dan bore sa svim davanjima koje im država nameće.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
Poredak TOP 100 najboljih tvrtki prema novostvorenoj vrijednosti u segmentu računala u 2025. godini pokazuje tržište u kojem nekoliko velikih igrača i dalje nosi najveći dio ukupne vrijednosti, ali i tržište u kojem se iza njih sve snažnije probijaju tvrtke s drukčijim modelima rasta. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i fokusira se na novostvorenu vrijednost kao pokazatelj ekonomske snage, produktivnosti i sposobnosti tvrtki da iz poslovanja stvore dodanu vrijednost. Za razliku od prihoda, koji često mogu biti pod snažnim utjecajem distribucije, nabave i volumena robe, novostvorena vrijednost bolje pokazuje koliko poduzeće doista doprinosi ekonomiji kroz rad, znanje, marže, organizaciju i operativnu učinkovitost.
