Dolazak 5G mreža mijenja sve od zdravstva, poljoprivrede, industrije do medija i zabave

Dolazak 5G mreža mijenja sve od zdravstva, poljoprivrede, industrije do medija i zabave

Korona kriza onemogućila je u Hrvatskoj raspisivanje natječaja za 5G frekvencije, a očekuje se da će domaći telekom regulator tu odluku donijeti već u drugom kvartalu 2021. čime će frekvencije biti dodijeljene već do kraja godine kada se očekuje i početak rada 5G mreža. Sada imamo hibridni 5G odnosno 5G koji koristi postojeće 4G frekvencije odnosno DSS (Dynamic Spectrum Sharing). Kako ističe u razgovoru za ICTbusiness.info Tanja Čuraković Jakovljević, voditeljica usluga strateškog i operativnog savjetovanja u sektoru tehnologija, medija i telekomunikacija iz PwC-a Hrvatska od 5G-a su velika očekivanja i to u mnogobrojnim segmentima ljudskog rada i djelovanja od zdravstva, poljoprivrede, industrije, pametnih gradova.

Da bismo vidjeli pravi transformativni učinak 5G mreže potrebno je da ona dosegne svoju zrelost, pojašnjava Tanja Čuraković Jakovljević i dodaje da ekonomski dobici predviđaju se u cjelokupnom gospodarstvu, jer 5G nudi potencijal za preispitivanje poslovnih modela, vještina, proizvoda i usluga.

„Sljedećih pet godina doprinos 5G-a gospodarskom rastu bit će prilično skroman, jer će se većina telekomunikacijskih tvrtki fokusirati na izgradnju infrastrukture i optimiziranje mreža. No, već od 2025. godine predviđamo da će ta ulaganja imati sve snažniji učinak na globalno gospodarstvo“, ističe Tanja Čuraković Jakovljević.

Svi očekuju dolazak 5G mreža koje trebaju promijeniti mnoge industrije, ali i javne usluge. Gdje danas vidite najviše mogućnosti promjena?

5G napredna komunikacijska struktura će dovesti do revolucionarnih promjena u  gotovo svim industrijama. Kroz veću efikasnost uređaja, veću pouzdanost mreže, brže i jeftinije prikupljanje podataka te mogućnost povezivanja većeg broja uređaja omogućit će se razvoj inovacija i dostizanje digitalizacijskih ciljeva u svim sektorima, što donosi veliki potencijal cijelom gospodarstvu. Međutim, sektori koji bi mogli zabilježiti najveću mogućnost primjena su mnogobrojni.

Prije svega tu je zdravstvo koje se mijenja omogućavanjem pružanja usluga na daljinu, daljinskog praćenja i savjetovanja, razmjene bolničkih podataka u stvarnom vremenu, kroz poboljšanu komunikaciju između liječnika i pacijenta, te automatizaciju u bolnicama kako bi se smanjili troškovi zdravstvene zaštite.

Komunalni sektor i energetika donijet će kombinaciju pametnih brojila i pametne mreže što će omogućiti ušteda energije, a 5G će osigurati bolje gospodarenje otpadom; primjenom novih tehnologija, komunalne službe moći će učinkovitije upravljati vodnim resursima što će smanjiti gubitak vode.

U segmentu prometa očekuje se uvođenje pametnih senzora, kontrola i usluga te s vremenom i korištenje autonomnih vozila. Omogućenjem pametnog upravljanja prometom i korištenjem senzora omogućiti će se istovremeno i smanjenje štetnih emisija CO2 koje su između ostalog, sektor prometa stavile u fokus napora za borbu protiv klimatskih promjena.

Kada je riječ o industrijskoj proizvodnji dogodit će se da kroz praćenje i smanjenje kvarova, povećanu upotrebu autonomnih vozila, te cloud robotike. U poljoprivredi će se uvođenjem visoko precizne opreme i senzora, digitalizacijom i korištenjem umjetne inteligencije smanjiti gubici u proizvodnji i na taj način maksimizirati prihodi, ali će se i smanjiti zagađenje tla korištenjem kemijskih supstanci isključivo onda kad je to nužno.

U zdravstvu bi se napokon trebala omogućiti telemedicina, udaljene operacije, ali za to će trebati vrlo visoki stupanj razvijenosti mreža. Kada očekujete da će takve tehnologije zaživjeti?

S utjecajem pandemije vidjeli smo kako je u kratkom vremenu moguće digitalizirati zdravstveni sektor ukoliko se ukaže potreba, a 5G će zasigurno djelovati kao daljnji katalizator.

Telemedicina i skrb na daljinu, a koja uključuje daljinsku dijagnostiku, tele-kirurgiju, tele-konzultacije, i tele-edukaciju su samo neka od područja u kojem će 5G omogućiti i bolje zdravstvene ishode i uštedu troškova. No primjena 5G tehnologije uključuje i dodatne koristi,  vjerujemo kako će sve veća upotreba 5G-a - potaknuta napretkom robotike, IoT-a i AI-a - omogućiti pojavu novog, povezanog zdravstvenog ekosustava koji će točno, brzo, isplativo i masovno zadovoljiti potrebe i pacijenta i davatelja usluga.

Najveće prednosti vidimo u sljedeća 3 područja. Smanjit će se boravak u bolnici jer će 5G poboljšati komunikaciju među liječnicima i pacijentima te omogućiti da ona bude kontinuirana u stvarnom vremenu kako unutar bolnica, tako i izvan njih. Time će se ostvariti i znatne uštede u zdravstvenom sektoru.

Pojednostaviti će se interakcije između liječnika i pacijenta.  Mobilne zdravstvene platforme koje će pokretati 5G omogućiti će brže i preciznije prikupljanje i razmjenu zdravstvenih podataka kako među zdravstvenim sustavima, tako i između pružatelja zdravstvenih usluga i pacijenata. To će također omogućiti liječnicima da učinkovitije koriste svoje vrijeme, donose bolje odluke, poboljšavaju ishode za pacijente, te smanjuju broj i duljinu boravka u bolnici.

Medicinska oprema i terapije koji se prenose dronovima kao što je primjerice defibrilator otpremljen pomoću bespilotne letjelice s omogućenom 5G mrežom mogao bi doći na mjesto pacijenta četiri puta brže nego da ga dovozi hitna pomoć. Dronovi također mogu velikom brzinom dostavljati lijekove i cjepiva na velike udaljenosti ili podizati i na siguran način transportirati prikupljene uzorke u središnji laboratorij za analizu.

Kako ste i sami rekli, kako bi se sve navedeno postiglo, to zahtjeva jako dobru kolaboraciju, visok stupanj razvijenosti mreža i ulaganja, no prema našim istraživanjima to bi trebalo biti ostvarivo unutar sljedećih 10 godina, s tim da bismo prve prave koristi 5G-a, ovisno o konkretnim studijama slučaja, mogli vidjeti u praksi i već od 2023. godine. Da bismo vidjeli pravi transformativni učinak 5G mreže potrebno je da ona dosegne svoju zrelost.

Ovo sve o čemu govorimo zahtijevat će velika ulaganja telekoma - bazne stanice, prijenosna infrastruktura, uređaji koji omogućuju 5G. Kada očekujete da će se sve to dogoditi?

5G mreža je već dostupna u mnogim zemljama i gradovima u EMEA regiji, Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji, te su u mnogim članicama Europske Unije dražbe 5G spektra završene ili su još uvijek u tijeku.

U Hrvatskoj je konačna dodjela radio frekvencijskog spektra namijenjenog za 5G mreže bila planirana za kraj 2020. godine, no zbog COVID-19 epidemije te utjecaja donesenih mjera za suzbijanje epidemije na društvene i gospodarske aktivnosti, odlučeno je da će se radio frekvencijski spektar namijenjen za 5G konačno dodijeliti u prvoj polovici 2021.godine.

Ali telekomi nisu čekali službenu dodjelu radio frekvencijskog spektra. Osijek je odabran kao prvi 5G grad u Hrvatskoj.

U listopadu 2020. godine Hrvatski Telekom je prvi u Hrvatskoj započeo s komercijalnim radom 5G mreže. Trenutno se koristi tehnologija dinamičkog dijeljenja spektra - DSS (Dynamic Spectrum Sharing) čija primjena omogućava uporabu postojećih 4G frekvencija za korištenje 5G protokola. Pa je tako trenutno 5G mreža dostupna na područjima Osijeka, Zagreba, Rijeke, Splita, Slavonskog Broda, Zadra, Varaždina, Pule, Samobora i Svete Nedelje, te je tako pokriveno cca 40 posto populacije.

Također, telekomi se već neko vrijeme pripremaju za 5G mrežu, kroz obnavljanja mreže i ulaganja kako bi bili spremni u trenutku dodjele radio frekvencijskog spektra.

Koje industrije će na početku i na koji način najviše profitirati kada je riječ o upotrebi 5G u Industriji 4.0?

Zdravstvo će svakako jako profitirati od upotrebe 5G-a, ali i najviše pridonijeti ekonomskim dobicima. PwC istraživanje transformacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi pokazalo je da bi upravo zdravstvo moglo doprinijeti više od polovice globalnog gospodarskog utjecaja (530 milijardi USD).

5G će olakšati prilagodbu proizvoda kako bi zadovoljili određene zahtjeve uz veću kvalitetu, opseg i brzinu i uz niže troškove proizvodnje - uključujući i troškove rada. IoT aplikacije s 5G pogonom omogućit će industrijskim tvrtkama da ostvare benefite Četvrte industrijske revolucije. Tako će npr., 5G omogućiti robotima i vozilima s vlastitim pogonom koji koriste AI i senzore za kretanje da se sigurno kreću objektima bez potrebe za dodatnim nadzorom ili upravljanjem. Autonomni uređaji surađivat će s punjačima, softverom i uslugama, djelujući kao integrirana platforma za kretanje zaliha i robota u industrijskim centrima, što će smanjiti potrebu za radnom snagom u tvorničkim pogonima.

U financijskim uslugama kroz korištenje 5G mreže, smanjit će se broj prijevara, te značajno poboljšati samo korisničko iskustvo.

U Hrvatskoj, na primjer, moći ćemo vidjeti velike koristi i u poljoprivredi. Uvođenjem senzora i spajanjem više uređaja, znati će se kada je potrebno navodnjavanje nasada, da li je potrebna mineralizacija, kada je pravo vrijeme za berbu plodova, omogućiti će se rano otkrivanje bolesti biljaka i slično. Druga korist je automatizacija procesa, što će omogućiti znatno povećanje produktivnosti.

Kako se u to uklapaju projekti i rješenja pametni gradovi, pametna infrastruktura, pametni domovi i IoT?

Implementacija rješenja pametnih gradova širom svijeta se ubrzava, posebno uzimajući u obzir rastuću važnost rješenja koja omogućavaju smanjenje štetnih utjecaja prometa na okoliš i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

Riječ je o razvijenim urbanim područjima koja uz snažnu upotrebu tehnologije omogućavaju učinkovito korištenje prirodnih resursa i postojeće gradske infrastrukture, održiv gospodarski rast, podržavaju jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije te osiguravaju visoku kvalitetu života i dostupnost javnih digitalnih usluga svim svojim građanima. Međutim, za to je potrebna tehnologija koja omogućuje upravljanje različitim gradskim sustavima, koja će se velikim dijelom oslanjati na pametne senzore koji će trebati konstantnu povezanost i malu latenciju koju 5G mreže donose.

PwC u svom istraživanju pametnih gradova tvrdi da će oni znatno napredovati uz 5G tehnologiju, te da će sektor rješenja za pametne gradove do 2025. godine vrijediti preko 2,5 milijarde dolara. Što se tiče pametnih domova, očekuje se da će 5G mreža potaknuti dodatan razvoj, te da će u 2025. godini 21,5 posto svih domova činiti pametni domovi.

Od infrastrukture, današnja najčešća rješenja su vezana uz segment kontroliranja prometa i  parkirališta koji je danas veliki problem naročito u velikim gradovima. Nadalje, traže se pametna rješenja za upravljanje otpadom i rasvjetom, koja će omogućiti učinkovitije upravljanje unutar više gradskih sektora.

Kako bi sve to mogli povezati, potrebni su nam IoT sustav, odnosno sustav Internet stvari koji omogućava slanje podataka velikom broju uređaja i njihovo međusobno komuniciranje, te 5G mreža koja omogućuje brzu razmjenu podataka.

U kojem smjeru očekujete razvoj telekomunikacijske industrije u svjetlu dolaska 5G mreža, rasta FTTh?

5G bežične mreže i optičke mreže se međusobno nadopunjuju te zajedno nude bolje internetsko iskustvo nego što bi mogli zasebno. Stoga je možemo očekivati da 5G tehnologija neće zamijeniti fiber, jer bez 5G-a bi fiber-u nedostajala mobilnost i dostizanje revolucionarnih ciljeva 5G-a bilo jednostavno bilo nemoguće.

U idealnom svijetu svaki mobilni uređaj ili pametni senzor mogli bi se izravno povezati s okosnicom fiber mreže, ali to bi onda ograničavalo mobilnost uređaja. Tu u sliku ulazi 5G tehnologija, koja je zapravo bežična mreža. Uloga 5G mreže će biti upravo da premosti udaljenost između mobilnog uređaja i fiber okosnice, te offloada velike količine podataka na mrežnu infrastrukturu.

Ključne prednosti 5G bežične mreže su to što će pružiti gotovo 100 posto dostupnosti mreže, tek par milisekunde kašnjenja, daleko veću širinu pojasa, brzine do 10 gigabita u sekundi (Gbps), ali i masivan porast povezanih uređaja koji će se moći spojiti sa IoT.

Kako će to utjecati na cjelokupno gospodarstvo? Koliko će rasti, koje razvojne industrije će potaknuti?

Ekonomski dobici predviđaju se u cjelokupnom gospodarstvu, jer 5G nudi potencijal za preispitivanje poslovnih modela, vještina, proizvoda i usluga.

Sljedećih pet godina doprinos 5G-a gospodarskom rastu bit će prilično skroman, jer će se većina telekomunikacijskih tvrtki fokusirati na izgradnju infrastrukture i optimiziranje mreža. No, već od 2025. godine predviđamo da će ta ulaganja imati sve snažniji učinak na globalno gospodarstvo.

Prema PwC istraživanju, SAD, Kina i Japan doživjet će najveći porast kao rezultat primjene 5G tehnologije, zbog veličine njihovih gospodarstava i jakih modernih industrijskih proizvodnih sektora.

Na razini industrija, utjecaji se razlikuju za pojedina gospodarstva. Predviđa se da će SAD i Australija imati najviše koristi od primjene u financijskim uslugama; Indija od pametnih komunalnih usluga; a Kina i Njemačka u proizvodnji.

A na regionalnoj razini se očekuje da će Europa, Bliski Istok i Afrika (EMEA) imati najviše koristi od primjene 5G u sektoru proizvodnje, zbog veličine proizvodnih sektora.

Uz to i medijska industrija se snažno mijenja a 5G ima tu i svojih utjecaja. U kojem smjeru idu te promjene?

Ni medijska industrija neće ostati imuna na utjecaj 5G mreže. Računa se kako će 5G-ove aplikacije za potrošače i medije dodati će 254 milijarde američkih dolara globalnom BDP-u do 2030. godine.

Potrošači će koristiti brze mobilne podatke za pristup većim količinama sadržaja i usluga, otvarajući mogućnosti za zaradu u svim sektorima, uključujući igre na sreću, zabavu, glazbu i over-the-top (OTT) video. I kako će se 5G mreže globalno širiti, razvijat će se novi zabavni i medijski poslovni modeli, u kojima će se različite ponude kombinirati kako bi se stvorilo nešto novo.

Na primjer, koncerte I festivale ćemo moći gledati i pratiti na digitalnim platformama, zahvaljujući VR-u, odnosno na hrvatskom „nadopunjenoj stvarnosti“. 5G će omogućiti da igre ne zahtijevaju toliko procesorske snage, što će poboljšati iskustvo igranja igrica. OTT streaming sadržaja također će se povećati zahvaljujući boljem, bržem pristupu u pokretu i većoj mogućnosti 5G da podržava VR i AR iskustva.

Još iz kategorije

Oporavak hrvatskog gospodarstva ovisit će o ulaganjima u privatni sektor

Oporavak hrvatskog gospodarstva ovisit će o ulaganjima u privatni sektor

02.03.2021.

Nigdje Europska komisija nije propisala da veliki dio sredstava mora otići u javni sektor, dok se privatni mora zadovoljiti mrvicama. Odbor za EU fondove UGP-a, stoga, poziva Vladu RH da dogovori s Europskom komisijom značajno veći udio namijenjen za poduzetnike.

Dejan Donev preuzima digitalno poslovanje Erste banke i članica grupe

Dejan Donev preuzima digitalno poslovanje Erste banke i članica grupe

01.03.2021.

Dosadašnji voditelj Tima za digitalnu transformaciju Dejan Donev, koji je razvio jedinstvenu aplikaciju na tržištu - KEKS Pay, od 1. ožujka preuzima novu ulogu u Erste banci. Pod njegovim vodstvom, Erste banka će u jednom sektoru objediniti cjelokupno digitalno poslovanje banke i članica grupe. Osim iznimno uspješne aplikacije KEKS Pay, koja je u posljednjih godinu dana udvostručila broj korisnika na gotovo 180 tisuća, riječ je i o novoj digitalnoj platformi George koja je prošle godine predstavljena na hrvatskom tržištu, a otada se kontinuirano nadograđuje. U prva četiri mjeseca od predstavljanja, George je aktiviralo više od 125.000 korisnika, a očekuje se da će do kraja 2024. godine imati oko pola milijuna korisnika u Hrvatskoj.

Čak 75 posto zaposlenika bi pristalo raditi za nižu plaću da mogu stalno raditi od doma

Čak 75 posto zaposlenika bi pristalo raditi za nižu plaću da mogu stalno raditi od doma

01.03.2021.

Citrix je kroz istraživanje provedeno nad tisuću zaposlenih Britanaca otkrio da bi 75 posto njih pristalo i na 20 posto nižu plaću ako bi mogli konstantno raditi na daljinu.