Nova injekcija od pet milijardi dolara i obveza Anthropicova trošenja više od 100 milijardi dolara na AWS kroz deset godina pokazuju da se utrka u umjetnoj inteligenciji sve manje vodi oko samih modela, a sve više oko toga tko može osigurati računalnu snagu, energiju i dugoročno rezervirane kapacitete za treniranje i izvođenje modela.
Amazon je objavio novu investiciju od pet milijardi dolara u Anthropic, dok se istodobno AI kompanija obvezala da će u sljedećih deset godina na Amazonovim cloud tehnologijama potrošiti više od 100 milijardi dolara. U središtu dogovora nije samo vlasnički ulog, nego i vrlo konkretan infrastrukturni aranžman koji uključuje do 5 GW računalnog kapaciteta za razvoj i izvođenje Claudea, uz oslanjanje na Amazonove Trainium i Graviton čipove.
Takva struktura dogovora jasno pokazuje kako se tržište umjetne inteligencije u 2026. godini udaljilo od faze u kojoj su dominirali naslovi o valu ulaganja i valuacija. Novac je i dalje važan, ali još je važnije tko može osigurati struju, podatkovne centre, mrežnu povezanost i isporuku akceleratora u razdoblju kada potražnja za AI infrastrukturom raste brže od raspoloživih kapaciteta.
Anthropic time dobiva stabilniji pristup računalnoj osnovi za daljnje treniranje i inference, dok Amazon kroz isti posao jača AWS kao strateški dom za jedan od najvažnijih modela na tržištu. To je važna razlika u odnosu na raniju fazu AI utrke, kada su cloud divovi uglavnom nudili generičku infrastrukturu, a sada sve otvorenije vežu kupce, modele i silicij u mnogo čvršće industrijske aranžmane.
U praksi to znači da cloud više nije neutralna podloga, nego postaje sastavni dio AI proizvoda. Tko kontrolira računalni sloj, određuje tempo razvoja modela, trošak izvođenja, mogućnost širenja na nova tržišta i brzinu kojom se eksperimentalni sustavi mogu prevesti u komercijalnu uslugu. Zbog toga se sve češće pojavljuju ugovori u kojima se investicija, cloud potrošnja i hardver ugovaraju zajedno.
Za šire tržište ovo je signal dodatne koncentracije. Manji pružatelji modela, europski suvereni cloud projekti i tradicionalni enterprise kupci suočavaju se s realnošću u kojoj najveći igrači unaprijed zaključavaju megavate, klasterske kapacitete i generacije čipova koje tek dolaze. Takvo zatvaranje budućih kapaciteta moglo bi dodatno pritisnuti cijene i produljiti čekanja za sve koji nemaju pregovaračku snagu na razini Anthropicova ili OpenAI-jeva volumena.
Posljedice se ne osjećaju samo u SAD-u. Europske kompanije koje planiraju ozbiljnije AI projekte sve se češće moraju pitati ne samo koji će model koristiti, nego i pod kojim uvjetima će mu moći pristupiti, gdje će se podaci obrađivati i kako će izgledati troškovna struktura kada pilot prijeđe u produkciju. U tom smislu, sporovi oko digitalne suverenosti i ulaganja u europske kapacitete više nisu politička dekoracija, nego izravno pitanje tržišnog pristupa.
Za Hrvatsku i regiju to dodatno pojačava potrebu da se AI strategije ne promatraju samo kroz licence i aplikacije. Bez ozbiljnog promišljanja o oblaku, podatkovnim centrima, energetici i dugoročnim ugovorima o kapacitetima, domaći korisnici riskiraju da ostanu ovisni o infrastrukturnim odlukama koje se donose daleko izvan europskog tržišta. Ovaj posao zato treba čitati kao potvrdu da je AI postao infrastrukturna industrija punog formata.
Najskuplji dio ove priče pritom više nije sam model, nego fizička infrastruktura na kojoj se model uopće može razvijati i isporučivati. Kada Amazon kroz AWS veže Anthropic uz vlastite podatkovne centre, energetsku logistiku i dugoročne ugovore za kapacitet, partnerstvo se pretvara u mehanizam kojim se zaključavaju i potražnja i opskrba. To je bitno drukčije od ranije faze AI buma, u kojoj se uglavnom raspravljalo o valu investicija i valuacija, a manje o tome tko stvarno ima dovoljno struje, prostora, mreže i silicija da sve to pretvori u proizvod.
Takav model pojačava pritisak i na ostale velike pružatelje oblaka. Microsoft je već duboko vezan uz OpenAI, Google paralelno gradi vlastiti modelni i infrastrukturni sloj, a Amazon očito želi spriječiti scenarij u kojem bi ostao tek neutralni domaćin za tuđe AI ambicije. Time se tržište dodatno udaljava od ideje otvorenog i lako zamjenjivog kapaciteta. Kupci sve više ulaze u odnos s jednim dobavljačem koji istodobno kontrolira računalni sloj, mrežnu raspoloživost, sigurnosni okvir, razvojne alate i dio samog modelnog portfelja.
Za europske tvrtke i javni sektor ovakvi potezi nose i vrlo praktičnu poruku. Što je veći jaz između kapitalno i energetski najsnažnijih američkih igrača i ostatka tržišta, to će teže biti graditi konkurentne alternative bez vlastite podatkovne, energetske i regulatorne strategije. Zato pitanje suverenosti u AI-u više nije samo stvar modela i podataka, nego i pristupa kapacitetu koji se već sada pretvara u oskudan resurs.
U tom poretku tržište će se sve manje dijeliti na proizvođače modela, cloud operatere i dobavljače infrastrukture kao odvojene kategorije. Pobjednici će biti oni koji uspiju spojiti sve tri razine u jedinstvenu ponudu, od silicija i podatkovnog centra do razvojnih alata i komercijalne isporuke. Amazon i Anthropic zato ne grade samo jači partnerski odnos, nego model u kojem se vrijednost zaključava kroz cijeli lanac. To je ona vrsta konsolidacije koja će odrediti tko će u AI ekonomiji postavljati pravila, a tko će ih tek slijediti.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
