Jedan od ključnih izazova odnosi se na utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje. AI sustavi mogu automatizirati brojne zadatke, posebno u administrativnim i analitičkim poslovima, što bi dugoročno moglo smanjiti potrebu za određenim radnim mjestima.
Umjetna inteligencija već sada snažno mijenja poslovni svijet, no uz potencijalne koristi pojavljuju se i brojni rizici za gospodarstvo. Stručnjaci upozoravaju da bi brz razvoj AI tehnologije mogao destabilizirati pojedine industrije i promijeniti način na koji funkcioniraju tržišta rada, investicije i poslovni modeli.
Jedan od ključnih izazova odnosi se na utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje. AI sustavi mogu automatizirati brojne zadatke, posebno u administrativnim i analitičkim poslovima, što bi dugoročno moglo smanjiti potrebu za određenim radnim mjestima. Iako tehnologija istodobno može stvoriti nove profesije, ekonomisti upozoravaju da bi prijelazno razdoblje moglo donijeti povećanu nezaposlenost i promjene u strukturi tržišta rada.
Drugi važan rizik povezan je s investicijama. Tvrtke i investitori ulažu ogromne iznose u razvoj AI tehnologije, infrastrukture i podatkovnih centara. No, analitičari upozoravaju da postoji opasnost od pretjeranog optimizma i stvaranja financijskog balona sličnog onome iz razdoblja dot-com groznice. U takvom scenariju neke kompanije mogle bi propasti unatoč činjenici da sama tehnologija nastavlja mijenjati svijet.
Uz to, široka primjena istih AI alata može smanjiti razlike među kompanijama. Ako većina organizacija koristi identične modele i algoritme, strateška prednost pojedinih tvrtki može se smanjiti, što bi dugoročno moglo utjecati na inovacije i konkurentnost.
Stručnjaci zato naglašavaju da umjetna inteligencija nije samo tehnološko pitanje, već i ekonomski izazov. Kako bi se izbjegli negativni scenariji, potrebno je razviti nove strategije upravljanja tehnologijom, ulaganjima i radnom snagom u digitalnom gospodarstvu koje sve više pokreće umjetna inteligencija.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
