Zaposlenima u IT sektoru nije ni najmanje lako jer barataju iznimno osjetljivim podacima u velikoj većini slučajeva i nerijetko su mete hakerskih napada pa je dovoljno samo malo nepažnje da se načini šteta i njih prokaže kao krivce zato. Potvrđeno je to i brojkama kojima barata Igloo Software u svom istraživanju provedenom nad dvije tisuće zaposlenih u IT sektoru i to samo unutar kompanija koje imaju 250 ili više radnih mjesta.
Zaključak je podosta poražavajuć jer 61 posto zaposlenih dijeli osjetljive podatke putem e-mail poruka, koje se vrlo lako mogu "probiti" pa samim time svi ti podaci kolaju iznimno osjetljivim kanalom od pošiljatelja prema primatelju.
Nisu to jedini načini kojima se može ugroziti sigurnost. Jer, zaposleni u 28 posto slučajeva koriste IM komunikaciju za razmjenu poruka dok njih 66 posto koristi od strane kompanije neodobrene aplikacije za komunikaciju. Samim time, sve skupa je na vrlo klimavim temeljima i u IT sustavima rijetko tko nije svjestan situacije, no mora je prihvatiti jer s obzirom na postojeće probleme, ne može se raditi drugačije.
Naime, istraživanje pokazuje da kompanije ne udovoljavaju osnovnim potrebama svojih zaposlenih. Dapače, iz godine u godinu je sve lošija situacija po tom pitanju. Naime, njih 68 posto tvrdi da se situacija po pitanju sigurnosti i same funkcionalnosti poslovanja može riješiti kroz pružanje boljih tehnoloških rješenja i poslovne kulture centrirane oko digitalizacije.
Ponajprije se sve ovo odnosi na one koji rade na daljinu, što je kompanijama jeftnije i prihvatljivije, ali pretjeruju s odbijanjem konkretnijih ulaganja pa tako 57 posto tvrdi da ne dobivaju najbitnije poslovne informacije zato što su izrečene isključivo uživo. Njih 55 posto nije uključeno na sastanke gdje se donose bitne odluke, njih 43 posto nije u mogućnosti pristupiti grupama gdje se komunicira o samom poslovanju, niti ih se zove u njih. Sve to ostavlja one koji rade na daljinu "u mraku" pa često ne svojom krivicom koriste alate i način komunikacije koji ne bi smjeli...
Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.
