Umjetnost raspravljanja – neka frcaju iskre

Umjetnost raspravljanja – neka frcaju iskre

Foto: Fotolia

Stručnjakinje iz poslovnog sveučilišta WU Executive Academy identificirale su četiri razloga zašto svaka tvrtka treba imati otvorenu kulturu sukoba.  Jedan od razloga je što se nove ideje ne mogu pojaviti ako ne postoji otvoreno okruženje u kojem je svima dopušteno govoriti ono što misle. Astrid Kleinhanns-Rollé i Helga Pattart-Drexler pronašle su način da raspravljaju na otvoren i pristupačan način.

Otvorena kultura komuniciranja zauzima visoko mjesto na listi želja modernih poduzeća. Međutim stare navike ponekad teško umiru. Neformalna verbalna komunikacija (grapevine) i potajno planiranje (podvale) još uvijek su uobičajena pojava u mnogim tvrtkama, a kada su u pitanju sastanci, stvari se često ne nazivaju pravim imenom zbog straha od uznemiravanja ljudi ili izazivanja rasprave. Otvoreni sukobi u kojima stvari mogu postati intenzivne? Možda su postojali – i možda još uvijek postoje - tu i tamo između tiranina gladnih moći. Ali što se tiče svakodnevne komunikacije u korporativnom okruženju, oni se najčešće smatraju tabuom.

Prema studiji KPMG-a sukobi i rasprave zauzimaju između 10% i 15% našeg radnog vremena. Stručna skupina za poslovno posredovanje Austrijske gospodarske komore (WKO) smatra kako sukobi iziskuju troškove u iznosu od otprilike 650 EUR po zaposleniku na godišnjoj razini. Osim toga, oni oduzimaju jako puno vremena, smanjuju produktivnost i negativno utječu na timski duh.

„Problem u ovom kontekstu nije u tome što postoje sukobi već što što ih se aktivno ne prepoznaje i nosi s njima,” kaže Helga Pattart-Drexler, voditeljica odjela Executive Education na WU Executive Academy. „Na poslovnim sastancima ljudi često izbjegavaju izravno govoriti o nečemu. Mnogi se boje sukoba i shvaćaju ih previše osobno kada se dogode.” To je ključna pogreška: „Opsjednutost harmonijom troši toliko puno energije koja bi se mogla bolje iskoristiti za posao.”

Helga Pattart-Drexler i njoj nadređena direktorica Astrid Kleinhanns-Rollé prihvatile su otvorenu kulturu sukoba. „Obje smo impulzivne i prilično izravne. Tako da se doista događa da imamo jako intenzivne, emocionalne rasprave i da iskre frcaju na sve strane,” govori ona uz smijeh. Imajući to na umu, njih dvije pronašle su način međusobnog raspravljanja na otvoren i pristupačan način. Zajedno su identificirale četiri uvjerljiva razloga zašto i kada ima potpunog smisla raspravljati i pustiti da frcaju iskre.

Prvih nekoliko puta kada su ušle u sukob osjećale su se nesigurno. „Onda smo razgovarale o tome koliko nam je drago što možemo biti izravne jedna prema drugoj. Sada svjesno koristimo prednosti naših rasprava zato što upravo u procesu raspravljanja dobivamo nove perspektive,” kaže Helga Pattart-Drexler. Astrid Kleinhanns-Rollé također je uvjerena u vrijednosti otvorene kulture sukoba: „Nove ideje ne mogu se pojaviti ako ne postoji otvoreno okruženje u kojem je svima dopušteno govoriti ono što misle. Pravi način razmišljanja je ono bez čega se ne može u konstruktivnoj raspravi: Važno je ne shvaćati osobno ono što ljudi govore i zauzimati se za uzrok rasprave i njezin rezultat.”
Mnogi ljudi obično misle kako je raspravljanje sinonim za komunikaciju koja se odvija na bolan, omalovažavajući način: „Mi to ne radimo. Nastojimo uvijek poštivati jedna drugu i odnosimo se jedna prema drugoj kao ravnopravnima, ali pokazujući emocije,” kaže Helga Pattart-Drexler. „Kada stvari postanu pomalo intenzivne, naši kolege ubrzo ne znaju što bi učinili. Onda nas pokušaju smiriti,” nastavlja ona, dodajući kako se tijekom otvorenog sukoba oslobađa mnogo nakupljene negativne energije – „izgovaranje onoga što si držao u sebi daje ti osjećaj olakšanja.” No, osobno emocionalno olakšanje ne smije postati samo sebi cilj – bijesni rukovoditelji i histerični zaposlenici rijetko su inovativni. „Svrha bilo koje rasprave je pomoći otkriti uzrok iste; u konačnici uvijek mora postojati neki oblik konsenzusa, čak i ako je jedina zajednička osnova koju otkrijete kako se slažete da se ne slažete“, objašnjava Astrid Kleinhanns-Rollé.

U okruženju u kojem se od ljudi očekuje profesionalno ponašanja često se tabuom smatra reći zašto je netko ljut, a kamoli izraziti svoj bijes. U ovom kontekstu, od rukovoditelja se traži da budu otvorenog uma i osiguraju zaposlenicima zaštićeni prostor za veću otvorenost: „Jednom prilikom Astrid mi je rekla: ako te nešto muči, izbaci to iz sebe. To mi je pomoglo izraziti moj gnjev na otvoren i strastven način“, prepričava Helga Pattart-Drexler. „Otvorenost ne može postojati ako rukovoditelji ne stvore atmosferu povjerenja,” kaže Astrid Kleinhanns-Rollé, dodajući kako je zahtjev za novom otvorenosti u toksičnom okruženju punom straha, koje nije vođeno dobrim primjerom, osuđen na neuspjeh od samoga početka. Biti u mogućnosti da budeš svoj na radnom mjestu sa svim svojim emocijama i ne morati se pretvarati da ti nešto predstavlja ogromnu vrijednost puno je važnije nego uvijek zadržati svoju mirnoću,” objašnjava Helga Pattart-Drexler, gledajući stvari iz perspektive zaposlenika.

Degradirajuće rasprave mogu uništiti odnos. Ali konstruktivne odnosno otvorene i iskrene rasprave mogu poticati gradnju odnosa, pod uvjetom da se otvorite i dopustite si biti ranjivi. To, zauzvrat, zahtijeva od vas da shvatite sljedeće: „U jednom trenutku nas dvije smo shvatile da ne raspravljamo zato što smo ljute jedna na drugu. Možemo reći jedna drugoj: Jednostavno je grozno što me ne razumiješ, a da se druga osoba ne osjeća uvrijeđenom,” kaže Helga Pattart-Drexler. Ono što je ključno u ovom kontekstu je naučiti razlikovati osobno od onog što se temelji na činjenicama. „Usput, ovaj pristup funkcionira jako dobro i kod djece. Činjenica da svaka osoba ima drugačije mišljenje ne znači da te on ili ona želi uvrijediti. Bitno je uvijek koristiti riječi koje druga osoba može prihvatiti,“ objašnjava Helga Pattart Drexler, dodajući kako usvajanje ovakvog stava i zajedničko smijanje oko rasprave kasnije produbljuju međuljudski odnos – i uzajamno povjerenje. „Mogu se 100% osloniti na Astrid kao i ona na mene,” kaže Helga Pattart-Drexler. Upravo zato što će ponekad frcati iskre.

Još iz kategorije

Otvoren laboratorij za znanost o podatcima u prometu i logistici

Otvoren laboratorij za znanost o podatcima u prometu i logistici

16.10.2019. komentiraj

Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZ) svečano je otvoren novi zajednički Laboratorij za znanost o podatcima u prometu i logistici kojim Ericsson Nikola Tesla i FPZ nastavljaju uspješnu dugogodišnju znanstveno-istraživačku, razvojnu i obrazovnu suradnju. Događanju na fakultetu koji ove godine slavi 35. godišnjicu postojanja, uz podpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davora Božinovića, prisustvovao je i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga te tim vodećih stučnjaka za ovo područje iz Ericssona Nikole Tesle.

Bill Gates: Jedna jednostavna navika razdvaja uspješne lidere od svih ostalih

Bill Gates: Jedna jednostavna navika razdvaja uspješne lidere od svih ostalih

15.10.2019. komentiraj

Najuspješniji lideri potpuna su suprotnost onome za što ih većina smatra kad razmišlja o njima. Jer, nisu to iznimno karizmatične persone u skupim odijelima, sposobni donositi prave poslovne odluke u svakom trenutku. Ne, upravo suprotno.

Poduzetnici koji spavaju više su bolji u primjećivanju dobrih ideja

Poduzetnici koji spavaju više su bolji u primjećivanju dobrih ideja

11.10.2019. komentiraj

Vrijeme je ono što u jednakoj mjeri imaju Bill Gates i svaka osoba koja ovo čita. Jer, dan nam svima im 24 sata, što znači da će neki žrtvovati pokoji sat sna da bi ispunili što ih zanima. Samo, to nije dobro jer se odražava na naše psihofizičko stanje.