Ulaganja u anti-fraud uključuju i hardverska i softverska rješenja, ali i edukaciju zaposlenika

Ulaganja u anti-fraud uključuju i hardverska i softverska rješenja, ali i edukaciju zaposlenika

Svjedočimo svakodnevno vrlo brzom napretku tehnologija u svim segmentima. Počinitelji prijevara vrlo su kreativni i gotovo uvijek poznaju procese, pravila i kontrole organizacije kojoj nanose štetu.  Temelj anti-fraud procesa u bilo kojoj organizaciji je jasna i nedvosmislena komunikacija nulte stope tolerancije s vrha. Potrebno je ulagati u edukaciju zaposlenika u području anti-frauda kontinuirano i na svim razinama hijerarhije, ističe za ICTbusiness.info Matija Jurin, Senior Business Development Manager u Compingu.

Najčešći slučajevi prijevara s kojima sam se susretao dok sam vodio anti-fraud tim u vodećem regionalnom osiguranju su bili pokušaji klijenata da se naplati ista šteta više puta, pokušaji naplate šteta koje su nastale prije razdoblja pokrivenog osiguranjem, razni oblici fingiranja štetnih događaja, kao što su otkazi putovanja, prometne nezgode i slično, pojašnjava Jurin.

Anti-fraud danas je jedna od ključnih tehnoloških tema. Koliko su tvrtke, djelatnici, menadžeri toga danas svjesni?

Teško je razlučiti da li raste broj prijevara ili raste uspješnost detekcije prijevara. To je slučaj zbog takozvane „tamne brojke“, jer mi ne znamo točan broj prijevara jer nisu sve otkrivene. Ono što možemo promatrati je broj detektiranih i otkrivenih prijevara koji je u stalnom porastu. Prema navedenim brojkama može se reći da svijest o prijevarama raste, ali je potrebno uložiti još puno truda u većini organizacija kako bi se uspješno borile protiv prijevara.

Temelj anti-fraud procesa u bilo kojoj organizaciji je jasna i nedvosmislena komunikacija nulte stope tolerancije s vrha. Također potrebno je ulagati u edukaciju zaposlenika u području anti-frauda kontinuirano i na svim razinama hijerarhije. Istraživanja pokazuju kako 2/3 organizacija na globalnoj razini ulažu u anti-fraud edukaciju. Iako ne postoji točan podatak za RH, mišljenja sam da manji broj organizacija ulaže u anti-fraud edukacije zaposlenika.

Svjedočimo svakodnevno vrlo brzom napretku tehnologija u svim segmentima. Počinitelji prijevara vrlo su kreativni i gotovo uvijek poznaju procese, pravila i kontrole organizacije kojoj nanose štetu. Korištenje novih tehnologija u anti-fraud procesima organizacijama omogućuje da budu korak ispred počinitelja. Razvoj softverskih rješenja prati ubrzane trendove razvoja tehnologija. Comping u ovom segmentu nudi implementaciju i podršku svjetskog lidera. SAS softverska rješenja već su preko 20 godina u liderskim kvadrantima prema Gartneru, Forresteru i Chartisu u anti-fraud segmentu. SAS je koristeći umjetnu inteligenciju i strojno učenje doveo alat gotovo do savršenstva.

Je li rastao broj prijevara u hrvatskim organizacijama tijekom korona krize i zašto fraud analitičari najavljuju daljnji porast?

Istraživanja pokazuju značajan porast u pandemijskom razdoblju i to gotovo da nema organizacije koja ga nije osjetila. Gospodarska kriza, što je već potvrđeno kroz povijest, veliki je akcelerator pokušaja prijevara. Isto se potvrđuje i za vrijeme pandemije COVID-19. Fraud analitičari najavljuju daljnje ubrzavanje ovog rasta zato što je pandemija značajno otežala rad anti-fraud stručnjacima u smislu putovanja, rada od kuće i slično. S druge strane, velika financijska sredstva puštena su u gospodarstvo u vidu pomoći gospodarstvu, a kako je brzina bila ključna nije bilo vremena za uspostavu kvalitetnih anti-fraud procesa. Također, u gospodarskoj krizi većina organizacija se teško odlučuje u dodatne investicije, pa tako i u anti-fraud resurse. Postojeći resursi suočeni s velikim rastom slučajeva teško se nose bez adekvatnih tehnoloških rješenja.

Koliko organizacije gube u prijevarama i kako to mogu uopće spriječiti?

Istraživanja na globalnoj razini pokazuju kako se 5% svjetskog BDP-a gubi kroz prijevare. Podaci za Adriatic regiju, dio koje je RH pokazuju da je ta brojka bliža 10%. Moje višegodišnje iskustvo iz vodećeg osiguravajućeg društva u regiji, gdje sam vodio anti-fraud tim, potvrđuje ovu brojku. Iza ovih brojki uvijek se kriju veliki modeli prijevara o kojima najčešće ako se otkriju čitamo na portalima i oni nose velike gubitke ali nisu toliko česti. Ipak, ukupno veći financijski gubitak nosi veliki broj malih prijevara koje čini veliki broj počinitelja koje zovemo oportunisti. Oni će iskoristiti manjak kontrolnih mehanizama, često se radi o internim zaposlenicima koji kada vide da kolegi prolazi mala prijevara, a motiviraju se mišlju „zašto ne bih i ja, nitko ionako ne gleda“. Upravo SAS softversko anti-fraud rješenje koristeći prediktivne modele za automatsku detekciju detektira sve ovakve scenarije te ih putem bodovanja, koje se korigira putem strojnog učenja, prioritizira u trijažnom postupku. Tako istražitelji mogu maksimalno efikasno i efektivno iskoristiti svoje vrijeme. Moj anti-fraud tim je uz pomoć softvera za automatsku detekciju uspio podići detekciju čak 7 puta i doseći benchmark vodećih osiguranja u Europi u samo 2 godine.

Je li implementacija analitičkog toola dovoljna? Detektira li vaše anti-fraud rješenje sve vrste prijevara?

Nije, ne postoji „plug&play“ rješenje. SAS softversko rješenje je briljantno, ali scenariji koje je potrebno pretvoriti u algoritme i prediktivne modele razlikuju se od industrije do industrije, ali i od organizacije do organizacije. Možemo reći da recept za uspješnu implementaciju rješenja sadrži 4 ključna sastojka: podatke, vrhunsko SAS softversko rješenje, poslovne korisnike koje je potrebno educirati te samo korištenje sustava koje uključuje kontinuiranu kalibraciju jer počinitelji kontinuirano mijenjaju metode i kako bi algoritmi i prediktivni modeli bili uspješni potrebno je u njih kontinuirano ugrađivati znanje i iskustvo poslovnih korisnika.

Stoga su kompetencije i iskustvo koje Comping posjeduje na uspješnoj implementaciji anti-fraud rješenja, moje dugogodišnje anti-fraud iskustvo i način razmišljanja te iskustvo i znanje poslovnih korisnika unutar same organizacije garancija uspjeha.

Analitički alati prepoznaju prijevare temeljem velikog broja podataka. Kako možete detektirati prijevaru u eventualnom novom kanalu u kojem nema povijesnih podataka?

SAS softversko anti-fraud rješenje koristi hibridni analitički model. To znači da koristi različite alate za različite oblike prijevare. Za neke od tih alata dužina baza podataka u povijest ključna je, ali za neke i nije.

Znanje i iskustvo poslovnih korisnika iz organizacije vezano za poznate prijevarne modele iz povijesti ugrađuje se u scenarije (algoritme) koji će detektirati u budućnosti svaki slučaj koji ima zadane varijable. Tada sustav javlja upozorenja i prioritizira sumnjive slučajeve kroz bodovanje kako bi istražiteljima olakšao trijažu. U ovom slučaju povijesni podatci nisu od presudne važnosti.

Poznati počinitelji pohranjuju se na liste poznatih počinitelja kako bi ako se pojave bili također prepoznati od strane sustava. Snažan alat u vidu jedinstvene pretrage svih baza na kojima sustav leži, uključujući društvene mreže, javlja se jedinstveni pogled na entitet koji uključuje i analitičku mrežu povezanosti s ostalim entitetima i slučajevima. U ovom slučaju što je baza duža u povijest, to ćemo dobiti više informacija o sumnjivim entitetima.

Na raspolaganju su i analitički alati za detekciju anomalija kao što su analiza srednjih vrijednosti i standardnih devijacija, analize peer grupa, regresijske analize i prediktivni modeli. Na ovaj način detektiraju se do tada nepoznati prijevarni modeli. Što je duža baza u povijest to je alat uspješniji.

Text mining alati na raspolaganju su za obradu uzoraka u nestrukturiranim podacima. Tu su i analitike mreža povezanosti koje uključuju i javne podatke s društvenih mreža.

Hibridni analitički model primjenjuje se uvijek u 2-3 faze jer je nemoguće odmah detektirati sve scenarije, tako da se u 1. fazi pokriju ona područja u kojima je detektiran najveći potencijal za uštedu. Na taj se način vrlo brzo dođe do prve dodane vrijednosti, a zatim se u sljedećim fazama kreće na ostala područja. Bitno je napomenuti da je Comping tijekom cijele implementacije i kalibriranja prisutan s ključnom podrškom poslovnoj strani kako bi scenariji i uspostavljeni anti-fraud procesi dali najveću dodanu vrijednost. Za kraj, cilj je da organizacija razvije kompetencije nakon potpune implementacije te da u budućnosti potpuno samostalno može upravljati softverskim rješenjem i tako kroz daljnju kalibraciju tijekom vremena kontinuirano kreirati dodanu vrijednost.

S kakvim tipom prijevara ste se najčešće susretali? Postoje li industrije koje su na izravnoj meti?

Najčešći slučajevi prijevara s kojima sam se susretao dok sam vodio anti-fraud tim u vodećem regionalnom osiguranju su bili pokušaji klijenata da se naplati ista šteta više puta, pokušaji naplate šteta koje su nastale prije razdoblja pokrivenog osiguranjem, razni oblici fingiranja štetnih događaja, kao što su otkazi putovanja, prometne nezgode i slično. Bilo je tu i kompleksnih modela zlouporabe koji su godinama trajali kao što su prodavači koji su se povezali s uvoznicima automobila te osiguravali već oštećena vozila te ih zatim popravljali na račun osiguravatelja te prodavali. Servisne radionice koje su imale i do 6-7 puta veće prosječne štete, a to su postizali tako da su se umrežili s internim procjeniteljima i prodavačima osiguranja, naravno da klijenti nisu imali ništa protiv jer bi im se vratilo kompletno lakirano vozilo koje je starije od 10 godina. Ono što je bitno naglasiti da su često bili uključeni i interni zaposlenici.

Organizacije koje su prema istraživanjima najugroženije u posljednje vrijeme su osiguranja, kako državna u području zdravstvenog, socijalnog, mirovinskog osiguranja te potpora za zaposlenost i nezaposlenost, tako i privatna u svim ostalim segmentima. Iduće područje su energija i voda, zatim porezne vlasti, bankarski sektor ali i sve organizacije s velikim brojem dobavljača gdje je bez alata za analitičke mreže povezanosti teško popratiti potencijalni sukob interesa između internih zaposlenika i dobavljača.

U srijedu 7.7. ste moderator panel diskusije pod nazivom Laži mi! Koje su ključne teme?

Comping se pozicionirao kao ekspert za anti-fraud područje u RH i regiji te je preuzeo odgovornost i za edukaciju tržišta i podizanje svijesti o prijevarama. Sukladno tome, pozivam sve zainteresirane na našu online panel diskusiju koja će se održati 7.7.2021. na kojoj će anti-fraud eksperti iz raznih organizacija podijeliti svoja iskustva iz realnog poslovanja. Slušatelji će dobiti priliku čuti više o trendovima prijevara, svijesti o prijevarama i najmodernijim anti-fraud tehnologijama, od eksperata koji će Vam na primjerima iz realnog poslovanja podijeliti svoja iskustva. Želja nam je približiti slušateljima kako sveobuhvatnim pristupom postići organizacijsku kulturu nulte stope tolerancije na prijevare. Za navedeno nije dovoljna samo jasna komunikacija nulte stope tolerancije s vrha organizacije. Što je još potrebno saznajte na online panelu.

U kojem smjeru vidite da će se razvijati tehnologija za detekciju prijevara i kakva znanja i vještine će trebati posjedovati anti-fraud stručnjaci?

Siguran je daljnji razvoj upotrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja u dijelu automatske detekcije koja će ići naprijed sigurno kako vrijeme prolazi i baze se pune sa sve više i više podataka.

Od 2019. u svijetu postoji 3,84 milijarde korisnika društvenih medija. Prema istraživanju iz 2017. godine, 52% odvjetnika prijavilo je povećanje u posljednje dvije godine u broju parnica koje uključuju kao dokaze postove, slike i podatke pronađene na društvenim medijima. Demografija i dalje potiče veliki rast društvenih medija u parnicama. Očekujem stoga da će se u budućnosti dodatno razvijati alati i tehnologije za prikupljanje dokaza s interneta i društvenih mreža.

U budućnosti borba protiv prijevara bez analitičkih softverskih alata neće moći biti zamisliva. Stoga će većina anti-fraud timova tražiti zaposlenike koji posjeduju analitičke vještine.

Još iz kategorije

5 znakova koji otkrivaju visokointeligentnu osobu

5 znakova koji otkrivaju visokointeligentnu osobu

08.07.2021.

Inteligencija je ono što pokreće ljude i što ih zanima, ne samo u smislu osobnog uspjeha već i u smislu mjerenja. Volimo se diviti inteligentnim ljudima, zanima nas gdje su im granice i često se ulovimo kako razmišljamo o tome jesmo li i mi sami inteligentniji od prosjeka.

Emocionalno inteligentni ljudi često koriste pravilo “Pisanja unazad”

Emocionalno inteligentni ljudi često koriste pravilo “Pisanja unazad”

07.07.2021.

Pandemija koronavirusa dovela nas je u situaciju kad mnogi od nas rade od kuće pa većinu komunikacije obavljaju pisanim putem. Što pak može dovesti do neželjenih situacija, samo zato što se u takvom načinu interakcije izgubi bit.

Ulaganja u anti-fraud uključuju i hardverska i softverska rješenja, ali i edukaciju zaposlenika

Ulaganja u anti-fraud uključuju i hardverska i softverska rješenja, ali i edukaciju zaposlenika

06.07.2021.

Svjedočimo svakodnevno vrlo brzom napretku tehnologija u svim segmentima. Počinitelji prijevara vrlo su kreativni i gotovo uvijek poznaju procese, pravila i kontrole organizacije kojoj nanose štetu.  Temelj anti-fraud procesa u bilo kojoj organizaciji je jasna i nedvosmislena komunikacija nulte stope tolerancije s vrha.