Koliko je multitasking zapravo koristan?

Koliko je multitasking zapravo koristan?
Fotolia

Većina se ljudi sigurno našla u brojnim situacijama kada zbog nedostatka vremena moraju obavljati više stvari odjednom. Multitasking ponekad može biti dobra strategija, ali u većini slučajeva, ako raspršimo svoju koncentraciju na više stvari ili poslova, to može donijeti puno manje koristi nego kada se fokusiramo na jednu stvar.

U stvari, postoji puno zabluda o korisnosti multitaskinga. Uzmimo jednostavan primjer, ako perete posuđe i gledate vašu omiljenu seriju, to ne možemo napraviti neku veću štetu. S druge strane, ako istovremeno razgovarate na mobitel i vozite, posljedice mogu biti smrtonosne. Razlog tome jest vrlo jednostavan. Naš mozak nije programiran da se usredotočuje na više stvari odjednom. Kada tako funkcioniramo, mi zapravo kompromitiramo kvalitetu našeg rada.

Kada uzmete u obzir kako se to reflektira na vaše poslovanje, multitasking vam ne garantira dobre i kvalitetne rezultate, niti vas čini produktivnijima. Događa se upravo ono suprotno. Kada skačete s jednog projekta na drugi, u konačnici vam treba više vremena, nego da ste se koncentrirali na jedan projekt i dovršili ga, pa na drugi. Zašto? Jer se vaš mozak ne može koncentrirati na one bitne detalje i vaša koncentracija postaje vaš neprijatelj. Čak i ako razvrstavate gomilu papira i istovremeno vodite važan razgovor sa klijentom, vrlo vjerojatno ćete kasnije shvatiti da ste papire pogrešno razvrstali ili zaboravili prenijeti neku bitnu informaciju klijentu. Odjednom, više vremena je utrošeno, umjesto manje, u nastojanju da se sačuva vrijeme. Pomalo paradoksalno, zar ne?

Kako to spriječiti?

Kao prvo, moramo razumjeti da svi ljudi imaju tendenciju skakanja s jedne stvari na drugu s ciljem da „obave više“. Imajte na umu, da ako baš morate ili imate tu neizlječivu naviku, jedan od poslova multitaskinga mora biti nešto što vam neće odvlačiti pažnju ili za što nije potrebna velika količina koncentracije kao npr. umetanje novog papira u printer dok ste na stavljeni na čekanje na telefonu.

Postavite minimalni vremenski rok za jedan projekt, u potpunosti se posvetite tome što radite. Nakon toga, postavite određeno vrijeme za drugi projekt i radite na njemu. Bitno je postaviti granice kako vaša pažnja i produktivnost ne bi patili.

Označite svoje zadatke brojevima 1, 2 ili 3, ovisno o prioritetu. Osigurajte da se nikad istovremeno ne bavite sa dva # 1.

Rasporedite višak vremena na zadatke koji su vam najmanje bitni i pri tome kombinirajte vaše aktivnosti sa ugodnom glazbom ili pak razvrstavajte papirologiju dok sjedite negdje u hladu, izolirani od buke.

Na ove načine možete ponovo preuzeti kontrolu nad onime što radite i eliminirati određenu količinu stresa. Uštedjet ćete vrijeme i na kraju imati više energije da se u potpunosti posvetite na ono što je doista važno.