Zašto ljudi igraju videoigre: koje su dobrobiti igranja te kako uočiti (i spriječiti) prve znakove ovisnosti

Zašto ljudi igraju videoigre: koje su dobrobiti igranja te kako uočiti (i spriječiti) prve znakove ovisnosti

Foto: DepositPhotos

Videoigre potiču maštu i razvoj kognitivnih vještina, no isto tako mogu imati negativan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje djece i odraslih koji provode previše vremena igrajući.

U nastavku saznajte sve o pozitivnim stranama videoigara, ali i kako prepoznati kada ovaj zabavan hobi preraste u ozbiljan problem.

Dobrobiti igranja videoigara

Redovito igranje zahtjevnih videoigara stimulira hipokampus - dio mozga odgovoran za pretvaranje kratkoročne memorije u dugoročnu te za snalaženje u prostoru.

Osim toga, akcijske videoigre od igrača zahtijevaju brzo donošenje odluka, a to poboljšava sposobnost odlučivanja u stvarnom životu.

Videoigre također pozitivno utječu na sposobnost dugoročnog planiranja. Igrači strateških igara osmišljavaju dugoročne strategije, a to im pomaže lakše prepoznati potencijalne ishode svojih odluka u stvarnom životu.

Strateške i RPG igre odlična su vježba za rješavanje složenih problema. Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je kako tinejdžeri koji redovito igraju strateške igre uspješnije rješavaju školske zadatke i imaju bolje ocjene od drugih učenika.

Umjereno igranje također pozitivno utječe na vještine socijalizacije. Preko 70 % igrača igra s prijateljima te pritom vježbaju vještine komunikacije i suradnje, a to se prenosi i na interakcije s ljudima u stvarnom životu.

Redovita stimulacija pomaže mozgu ostati zdravim i agilnim, što je imperativ kako starimo. Zato su videoigre izvrstan način da naš um ostane mlad, a percepcija oštra.

Ipak, umjerenost je ključna. Provodite li sate uz svoj novi PlayStation 5, osjetit ćete negativan utjecaj na svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Kada nevina zabava preraste u ovisnost

Bavljenje zabavnim aktivnostima potiče proizvodnju hormona sreće - dopamina.

Dopamin se proizvodi kada igramo omiljene videoigre, no s vremenom se mozak navikne na stalnu opskrbu dopaminom te zahtjeva oslobađanje više hormona kako bi igranje ostalo jednako zabavno. Tada sve više vremena provodimo u igri nauštrb drugih aktivnosti i obveza.

Također postoji određena zabrinutost kako igranje dinamičkih videoigri uzrokuje kratak raspon pažnje. Zbog toga se igrači teško koncentriraju na zadatke poput čitanja knjiga koji traže dugotrajnu usredotočenost.

Provođenje vremena ispred računala ili konzole potiče sjedilački način života, a nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od glavnih uzroka prekomjerne tjelesne težine, lošeg držanja i povećanog rizika od dijabetesa.

Prekomjerno igranje također često izaziva sindrome prenaprezanja kao što su teniski lakat i sindrom karpalnog kanala, odnosno bolna oštećenja tetive šake i ruku.

Kako prepoznati ovisnost o videoigrama

Znanstvenici još uvijek nisu spremni ovisnost o videoigrama službeno staviti u istu kategoriju s ovisnosti o kockanju ili alkoholu. Ipak, u opsesivnoj zaokupljenosti videoigrama jasno vidimo karakteristike tipične za ovisnost.

Igranje videoigara preraslo je u nezdravu naviku kada:

  • o igranju razmišljate većinu vremena
  • osjećate se fizički i emocionalno loše kada ne možete igrati - gubite apetit, muči vas nesanica, uznemireni ste i imate ispade bijesa
  • prestali ste brinuti o osobnoj higijeni
  • morate sve više igrati kako biste uživali
  • ne možete prestati igrati niti smanjiti vrijeme provedeno igrajući
  • zanemarujete hobije i prijateljstva
  • zbog videoigara imate problema u školi, na poslu i sa svojim bližnjima
  • loša raspoloženja i negativne osjećaje možete ublažiti jedino igrajući videoigre

To što netko provodi puno vremena igrajući videoigre ne znači kako je riječ o ovisnosti. Znat ćete kako ste prešli granicu kada igranje videoigara prestane biti užitak i postane potreba koja vas sprječava u vođenju normalnog, zdravog života.

Provodite li puno vremena uz videoigre, postavite određen broj sati ili minuta igranja dnevno i pridržavajte se tog vremenskog okvira. Također pomaže uzeti nekoliko kratkih pauza tijekom igranja.

Osim toga, vratite se nekim od svojih starih hobija ili pronađite novi. Uvelike će pomoći kada to radite s prijateljima.

Postane li vaša potreba za igranjem videoigara toliko jaka da izgubite svu samokontrolu, potražite pomoć psihologa.

Game on!

Bolje pamćenje, brže rješavanje problema i brušenje vještina komunikacije samo su neki od brojnih pozitivnih učinaka videoigara i najbolji su razlog zašto trebaš kupiti PlayStation 5, Xbox X, Nintendo ili neku drugu konzolu.

 

Stoga, volite li se povremeno izgubiti u omiljenim FPS, RPG, MOBA i ostalim žanrovima videoigara bez da to negativno utječe na vaše mentalno i fizičko zdravlje, radite to bez imalo grižnje savjesti.

______________________________

Sergej Burda je diplomirani novinar s dugogodišnjim iskustvom u prodaji, eCommerceu, fotografiji i vođenju projekata. Trenutno radi kao marketinški stručnjak za portal Nabava.net - servis koji od 2001. godine na jednom mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.

Još iz kategorije

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

03.02.2023.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7% sa 13,1% u prosincu 2022. godine.

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

30.01.2023.

Amazon troši milijarde američkih dolara na Alexu jer taj glasovni asistent treba masivnu infrastrukturu i istovremeno ne može biti monetiziran. Dakle, dugoročno, rizik se ipak nije isplatio.

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

27.01.2023.

Početkom lipnja 2022. u poslovnom svijetu odjeknula je negativna reakcija na Elon Muskov poziv zaposlenicima da se vrate u urede. I u Appleu je moto 'povratak na posao' obvezivao zaposlenike na povratak u urede. U Appleu je to dovelo do velikog nezadovoljstva među zaposlenicima te su neki visokopozicionirani zaposlenici javno dali ostavke, npr. Ian Goodfellows, tadašnji voditelj odjela za strojno učenje. Osnovana je i grupa 'Apple together' koja je optužila upravu da se boji gubitka kontrole.