Zapravo, završilo je očekivano: umjesto da svoju nevinost dokazuju dugotrajnim i neizvjesnim sudskim postupkom, četiri IT veličine (Apple, Google, Intel i Adobe) odlučili su nagoditi(http://www.reuters.com/article/2014/04/24/us-apple-google-settlement-idUSBREA3N1Y120140424) se u sporu kojeg je protiv njih pokrenula grupa informatičkih trudbenika još davne 2011. godine.
Razlog za tužbu činit će vam se možda neobičnim: tvrtke su optužene za dogovor o međusobnom izbjegavanju "preotimanja" zaposlenika. Iako nam se u ovim našim suženim okvirima radničkih prava to možda čini posve normalnom stvari - da se, eto, tvrtke dogovaraju o kvalitetnom managementu svoje imovine, u razvijenom svijetu čak i radnici imaju neka prava. Igrom slučaja zabranjeno je tvrtkama ograničavati mobilnost svojih djelatnika ili na neki način utjecati na njihovu buduću karijeru (sjetim se odmah nekih kolega koji su morali potpisati da x godina neće raditi za konkurenciju - ali bez klauzole o financijskoj kompenzaciji tijekom tog razdoblja).
Zabranjivati djelatnicima prelazak konkurenciji, dakle, nije zakonito. Posebno problematična je situacija u kojoj se najveći igrači dogovore na štetu radnika: jednom kad se zaposlite u tvrtci A, vaše mogućnosti napredovanja postaju značajno umanjene: ako niste u mogućnosti napredovati unutar tvrtke bit će vam oduzeta i mogućnost prelaska u drugu kvalitetnu tvrtku B (jer su se A i B dogovorili da si neće preuzimati ljude) - faktički, želite li otići, možete to učiniti najčešće odlaskom u daleko manje atraktivnu tvrtku C (koja nije dio dogovora "velikih") i na manje atraktivnu, možda i slabije plaćenu poziciju. Na taj način tvrtke neizravno prisiljavaju svoje djelatnike na iznuđenu vjernost.
Gdje ima dima, ima i vatre - kaže narodna poslovica, pa nas ne treba začuditi vijest da su se velike tvrtke odlučile za nagodbu sa tužiteljima umjesto ulaska u dugotrajni sudski proces. Šuška se kako je nagodba teška oko 300 milijuna dolara - desetinu traženog novca grupe tužitelja - ali riječ je o iznosu koji je neusporedivo manji od gubitka sudskog procesa i daleko strožih kazni koje bi time usljedile. A to je tek vrh ledenog brijega(http://pando.com/2014/03/22/revealed-apple-and-googles-wage-fixing-cartel-involved-dozens-more-companies-over-one-million-employees/).
U temelju kartelizacije tvrtki nije samo dogovor o nepreuzimanju radnika, već i stvaranje pozicije moći u kojoj su članovi kartela u mogućnosti diktirati cijenu rada: kad imate sustav u kojem vaši djelatnici znaju da ne mogu napustiti tvrtku ako nisu spremni na činjenicu da ih niti jedna tvrtka u kartelu neće zaposliti već će se morati zadovoljiti drugorazrednim ili trećerazrednim tvrtkama, zapravo stvarate neprirodne uvjete na tržištu rada koji omogućuju veću kontrolu nad radnom snagom i umjetno smanjivanje cijene rada.
Za razliku od hrvatskog tržišta gdje cijena rada pada zbog viška informatičke radne snage i pada informatičke potražnje, neugodnog ali realnog efekta posve objektivnih zakonitosti tržišta, kartelizacija velikih američkih informatičkih tvrtki rezultira posve umjetnim tržišnim uvjetima, na što je kapitalizam sa one strane bare ipak osjetljiv - čak i bez uplitanja sindikata.
Koliko stvari mogu postati grozne po djelatnike i koliko je vrh informatičkih giganata zapravo sličan beskrupuloznim, psihopatskim vrhovima bilo koje druge bogate industrije pokazuje prepiska(http://pando.com/2014/03/25/newly-unsealed-documents-show-steve-jobs-brutally-callous-response-after-getting-a-google-employee-fired/) između tvrtki Google i Apple u kojoj je jedna djelatnica izgubila radno mjesto jer se usudila pitati Appleovog djelatnika zanima li ga posao u Google-u; zastrašujuća je brzina kojom je Google "riješio stvar" otpuštanjem svoje djelatnice, a ništa manje otrežnjujuća nije niti reakcija Stevea Jobsa koji je svojoj šefici HR-a uputio e-mail sa jednostavnim:
:-)... iza kojeg se može naslutiti "they're my bitches" kontekst - istinski pokazatelj koliko te velike tvrtke iza svih svojih lijepih riječi i ispeglanih reklama zaista drže do informatičkog plebsa od čijeg rada žive.
Ne znam koliko nas to može utješiti u maloj Hrvatskoj, gdje svatko svakoga zna. Nama za takve manipulacije ne treba kartelizacija: cijene rada se znaju, a osvetoljubivost dobro umreženih managera to nekoliko velikih firmi jedan je od razloga što sličnih lokalnih priča još uvijek nemamo; dokle god smo u situaciji da je ikakav posao bolji od nikakvog, jedino što možemo očekivati je nastavak rušenja vrijednosti posla informatičkih djelatnika.
