Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina napravila veliki iskorak prema digitalnom društvu, oslonjenom na europske investicije, modernizaciju regulatornog okvira i jačanje javnih usluga. No, izvješće “Digital Decade 2025” jasno pokazuje kako su za konačni iskorak prema digitalnoj suverenosti, konkurentnosti i otpornosti nužne ambicioznije politike u domenama digitalnih vještina, podrške MSP-ovima, primjene naprednih tehnologija i jačanja sigurnosne infrastrukture.
Hrvatska je u Digital Decade procesu postavila 13 nacionalnih ciljeva, od kojih je 77 posto usklađeno s europskim metama za 2030. godinu. Prema izvješću, 63 posto ključnih indikatora je na zadanoj putanji, dok je 50 posto preporuka Europske komisije iz 2024. godine već adresirano kroz nove mjere. Strategija Vlade u 2024. usko povezuje digitalizaciju s jačanjem industrijske konkurentnosti, inovacija i tehnološke suverenosti. Ipak, ostaju značajni izazovi u području edge infrastrukture, digitalizacije MSP-a, usvajanju naprednih tehnologija te podršci za tvrtke visokog rasta.
Veliki iskoraci ostvareni su u pokrivenosti vrlo brzim mrežama (VHCN) i optičkom infrastrukturom (FTTP), osobito u ruralnim područjima gdje je zabilježen ubrzan rast. VHCN pokrivenost iznosi 78,9 posto, dok je optika stigla do 75,4 posto kućanstava, što je iznad EU prosjeka. Cilj do 2030. je potpuna pokrivenost. Pokrivenost 5G mrežom dosegnula je 94,2 posto stanovništva, a posebnu pažnju privlače izazovi u srednjem spektru (3,4-3,8 GHz) gdje Hrvatska zaostaje za EU prosjekom, posebice u ruralnim područjima. Uporaba gigabitnog pristupa raste, no i dalje kaska za europskim standardima, a implementacija 5G SA mreža još uvijek nije prioritet regulatora niti tržišta.
Unatoč ovim uspjesima, postoje i izazovi. Implementacija samostalnih (stand-alone) 5G mreža i dalje je ograničena, bez specifičnih mjera za ubrzanje njihove primjene. Pokrivenost 5G mrežom u strateškom frekvencijskom pojasu od 3,4-3,8 GHz značajno zaostaje za prosjekom EU-a, pogotovo u ruralnim područjima, što ukazuje na potrebu za intenziviranjem implementacije srednjeg pojasa.
Hrvatska značajno ulaže u strateške tehnologije. Pokrenut je nacionalni projekt kvantne komunikacije CroQCI te Centar kompetencija za poluvodiče (CROCCS), čime se jačaju nacionalne istraživačke i inovacijske kapacitete. Unatoč napretku, edge computing ekosustav je nedovoljno razvijen i bez nacionalne strategije. Regulatorni okvir u 2025. godini fokusira se na interoperabilnost, dok je edge specifična infrastruktura prepuštena budućem strateškom planiranju.
Napredak je vidljiv u korištenju oblaka, analitike podataka i u manjoj mjeri umjetne inteligencije. U 2024. godini, 63,5 posto MSP-ova ima barem osnovnu digitalnu intenzitetu, ali to je i dalje ispod EU prosjeka. Iako je udio poduzeća koja koriste napredne tehnologije iznad prosjeka EU, jaz između malih i velikih ostaje izražen. Programi potpore MSP-ovima, putem RRF-a i kohezijskih fondova, omogućili su više od 2500 ugovora. Djeluju četiri europska digitalna inovacijska huba (EDIH), a izdvojeni su i novi investicijski fondovi za start-up i scale-up tvrtke. Unatoč tome, poduzetnička scena je fragmentirana, a pristup rizičnom kapitalu još uvijek znatno zaostaje za EU prosjekom.
Novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i nacionalni koordinacijski centar (NCC-HR) podižu kapacitete Hrvatske u zaštiti infrastrukture, a transponirana je i NIS2 direktiva. Ipak, praksa pokazuje visoku učestalost kibernetičkih incidenata u poduzećima te nisku razinu primjene naprednih internetskih sigurnosnih standarda (IPv6, DNSSEC). Programi osposobljavanja i poticaji za MSP-ove još su u ranoj fazi provedbe.
Iako Hrvatska premašuje EU prosjek po osnovnim digitalnim vještinama mladih (86,3 posto mladih ima barem osnovne vještine), veliki su izazovi u digitalnoj uključenosti starijih, slabije obrazovanih i ruralne populacije. Značajan je rast žena u ICT zanimanjima (21,5 posto ICT stručnjaka su žene). Nacionalni program vaučera za digitalne vještine do sada je iskoristilo više od 19.000 osoba. U obrazovnom sustavu moderniziraju se kurikulumi i nastava, posebice s naglaskom na AI, sigurnost i medijsku pismenost.
Udio ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti poboljšao se i izjednačava se s prosjekom EU-a (5,0 posto u 2024.), ali nestašice radne snage i "odljev mozgova" i dalje slabe digitalni talent. Javne digitalne usluge za građane stalno se poboljšavaju i uglavnom su na dobrom putu, no digitalne javne usluge za poduzeća bilježe negativne trendove, uključujući pad dostupnosti prekograničnih usluga. Pripreme za nacionalni Digitalni novčanik identiteta napreduju, što će ojačati sigurne okvire pristupa. Pristup zdravstvenim kartonima je dobar, ali postoje značajne praznine: medicinske slike su nedostupne, neki pružatelji zdravstvenih usluga nisu povezani, a delegirani pristup nije moguć.
Napredak je vidljiv u digitalnim javnim uslugama za građane (75,2 bodova), ali za poduzeća rezultati stagniraju, posebice u prekograničnoj dostupnosti. Nacionalni digitalni identitet (eID) koristi 36,7 posto građana, a razvija se i mobilno sučelje. Pristup e-zdravstvenim zapisima je iznad EU prosjeka, no nisu još povezani svi pružatelji usluga, a pristup medicinskim slikama i delegirano korištenje još nisu omogućeni.
Više od 81 posto građana smatra da digitalizacija olakšava svakodnevni život, dok 90 posto njih ističe važnost borbe protiv dezinformacija. Hrvatska provodi brojne inicijative za medijsku pismenost, uključujući suradnju s platformama poput Googlea i YouTubea te lokalnim partnerima poput Faktografa. Izazovi ostaju u segmentu provedbe tehničkih rješenja za zaštitu maloljetnika i u unaprjeđenju verifikacije informacija.
U okviru Plana oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska ulaže u digitalizaciju energetskog i vodnog sektora, uz cilj povećanja otpornosti na klimatske promjene. Ipak, još uvijek ne postoji cjelovita strategija koja bi integrirala digitalizaciju s klimatskim ciljevima te sustavno pratila učinke na smanjenje emisija.
Hrvatska izdvaja 20 posto nacionalnog NPOO-a za digitalne ciljeve (1,4 mlrd EUR), a dodatno 755 mil. EUR iz kohezijskih fondova. Aktivno sudjeluje u europskim digitalnim infrastrukturama i projektima (EDIC, EuroHPC JU, Chips JU), a ukupno je identificirano 31 nacionalna mjera s ukupnim budžetom od 634,7 milijuna EUR (0,74 posto BDP-a).
EK predlaže jačanje interoperabilnosti i dostupnosti javnih usluga, razvoj naprednih digitalnih vještina kroz ciljane mjere, poticanje digitalizacije MSP-ova, širenje edge infrastrukture, ubrzavanje 5G i gigabitne pokrivenosti, razvoj nacionalnih strategija za sigurnost i podršku inovacijama te specifične mjere za unaprjeđenje e-zdravstva i sigurnosnih standarda.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina napravila veliki iskorak prema digitalnom društvu, oslonjenom na europske investicije, modernizaciju regulatornog okvira i jačanje javnih usluga. No, izvješće “Digital Decade 2025” jasno pokazuje kako su za konačni iskorak prema digitalnoj suverenosti, konkurentnosti i otpornosti nužne ambicioznije politike u domenama digitalnih vještina, podrške MSP-ovima, primjene naprednih tehnologija i jačanja sigurnosne infrastrukture. Razvoj edge i kvantnih tehnologija, sveobuhvatna digitalizacija industrije i javnog sektora, te povezivanje digitalne i zelene tranzicije, bit će ključni za dosezanje ciljeva do 2030. godine.
Hrvatska je u siječnju 2025. godine podnijela prilagodbu svoje nacionalne strategije Digitalne dekade, koja precizira mjere i ažurira ključne ciljeve povezivosti. Prilagodba, pripremljena uz široke konzultacije sa dionicima, rješava znatan broj preporuka iz 2024. godine i zadržava snažan fokus na jačanju digitalne infrastrukture, digitalizaciji MSP-ova, razvoju digitalnih vještina i digitalnim javnim uslugama.
Velik novac u igri
Hrvatska je digitalnim ciljevima dodijelila 20 posto svog ukupnog plana oporavka i otpornosti (1,4 milijarde EUR). Dodatno, u okviru kohezijske politike, 755 milijuna EUR (9 posto ukupnog financiranja kohezijske politike) namijenjeno je digitalnoj transformaciji Hrvatske. Hrvatska je aktivna članica triju Europskih digitalnih infrastrukturnih konzorcija (EDIC), uključujući Savez za jezične tehnologije EDIC, Lokalne digitalne blizance prema CitiVERSE EDIC i EUROPEUM EDIC. Također, hrvatske organizacije su neizravni partneri u Važnom projektu od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge oblaka sljedeće generacije (IPCEI-CIS), te je Hrvatska država sudionica EuroHPC Zajedničkog pothvata (JU) i Chips JU-a.
Izvješće Europske komisije daje nekoliko ključnih preporuka Hrvatskoj za nastavak digitalne transformacije
Akvizicije potvrđuju da se utrka za izgradnju AI infrastrukture seli "niže u stacku". Iako sofisticirani modeli i dalje privlače pozornost javnosti, prava bitka sada se vodi oko toga tko može brže, pouzdanije i u većem obujmu isporučiti podatke spremne za AI.
Hrvatska je u Digital Decade procesu postavila 13 nacionalnih ciljeva, od kojih je 77 posto usklađeno s europskim metama za 2030. godinu. Prema izvješću, 63 posto ključnih indikatora je na zadanoj putanji, dok je 50 posto preporuka Europske komisije iz 2024. godine već adresirano kroz nove mjere. Strategija Vlade u 2024. usko povezuje digitalizaciju s jačanjem industrijske konkurentnosti, inovacija i tehnološke suverenosti. Ipak, ostaju značajni izazovi u području edge infrastrukture, digitalizacije MSP-a, usvajanju naprednih tehnologija te podršci za tvrtke visokog rasta.
Novo istraživanje koje je provela Juniper Research otkriva da će vrijednost globalnih B2B plaćanja virtualnim karticama dosegnuti 14,6 bilijuna dolara do 2029. godine, što će predstavljati 83 posto ukupnog tržišta virtualnih kartica. To je porast u odnosu na 2025. godinu kada će B2B sektor činiti 76 posto tržišta vrijednog 5,2 bilijuna dolara.
