Priča o Ebbi, Bjornu i Zlatanu

Priča o Ebbi, Bjornu i Zlatanu

Foto: Dražen Tomić

Ovih dana se puno bure diglo oko izjave trenutačnog Ministra znanosti i bivšeg dekana FER-a Vedrana Mornara o tome da bi studenti koji napuste Hrvatsku nakon diplome trebali državi vratiti novce uložene u njihovo školovanje. Svi smo svjesni besmislenosti takve izjave i da su to novci poreznih obveznika a ne državni, pa ne bih trošio puno riječi na nespretne izjave profesora koji je u politiku očito zalutao bez da je naučio osnovno pravilo da treba paziti što priča u javnosti...

Umjesto toga, prepričao bih vam doživljaje lake konjice CISEx-a s nedavne outsurcing konferencije u Stockholmu i što smo naučili o švedskom školskom sustavu.

Ebba i Björn

Nakon konferencije bio je organiziran mingling svih sudionika, pa smo imali priliku upoznati većinu prisutnih, pa tako i Ebbu i Björna. Njih dvoje su osnivači i vlasnici agencije za digitalni marketing koja se zove Markit, razmijenili smo vizitke. Nekako su mi izledali mlađahni, pa sam ih pitao da li još studiraju, a njihov odgovor me šokirao – Ebba ima 17 godina a Björn ima 18 i idu u srednju školu!

U Švedskoj je školstvo, kao i u Hrvatskoj, besplatno. Škola koju pohađaju Ebba i Björn je u programu Young Enterprise, te svi učenici moraju, kao dio programa, osnovati poduzeće i pokrenuti posao. U Švedskoj postoji tako preko 20.000 ne studentskih, nego srednjoškolskih firmi. Ovo im je druga firma, a s prvom je prošle godine Björn osvojio prvu nagradu na godišnjem natjecanju.

To dvoje, slobodno ih možemo tako nazvati, klinaca, su sasvim normalno, ravnopravno, pametno i bez ikakvog straha komunicirali sa nekim od najvećih švedskih investitora i poduzetnika, te razvijali i prezentirali svoj poslovni model. Zamolio sam ih da se slikamo za uspomenu te sam im rekao da ću napisati tekst o njima.

Zlatan

Ovo je bio samo prvi dio zanimljive priče. Naime, u odnosu na prošlu godinu, u organizaciji konferencije se pojavilo jedno novo lice, mladić imena Zlatan, koji je, kao i ostatak ekipe iz agencije SEEBA koja organizira konferenciju, porijeklom iz BIH. Na konferenciji se brinuo za sve, od pripreme dvorane i mikrofona za predavače, sve do davanja izjava za švedsku televiziju. Poslije konferencije je bio organiziran i after-party u vikinškom baru na Gamlastanu, gdje smo uz vikinško pivo imali priliku malo popričati sa Zlatanom, pa smo mu spomenuli Ebbu i Björna. Nakon onoga što sam imao prilike čuti tako sam pao na dupe, da me još i danas boli...

Naime, Zlatan ima 21 godinu. U Švedsku je došao krajem devedesetih iz BIH, bez ikakve imovine, te je prošao švedski školski sustav. On u agenciji nije potrčko, nego suvlasnik koji je udjel kupio od bivših partnera. Osim agencije, bavi se i konzaltingom za restrukturiranje, a u jednom gradu sjevernije od Stockholma ima dva restorana i kuglanu, koje nije naslijedio, nego je stekao od svojih aktivnosti i ulaganja do 21. rođendana. Zlatan je 2012. izabran za najboljeg mladog poduzetnika u Švedskoj, a također i za jednog od dvanaest švedskih super-talenata.

Kada je zavšio srednju školu, u kojoj je kako dio školskog programa pokrenuo firmu koja se bavila digitalnim marketingom, tu firmu je prodao, dobio stipendiju i otišao na godinu dana u New York gdje je radio u timu ABB-a (velika švedska energetska tvrtka) na projektima restrukturiranja. U tih godinu dana je završio i MBA koji inače traje nekoliko godina, nije trebao ići na predavanja, samo je polagao ispite.

Zlatan je mentor Ebbi i Björnu. Upite koji mu dolaze vezano na posao kojim se bavila njegova bivša firma prosljeđuje njima, te ih aktivno coacha kako bi bili uspješniji u poduzetništvu. Ovdje moram ponoviti da Zlatan ima 21 godinu, a Ebba i Björn su, hmmmm, još uvijek maloljetni?

Naravoučenije

Nisam bio lijen, pa sam sve ove stvari provjerio na webu i zaista, Zlatan Bajrić je najbolji švedski mladi poduzetnik 2012. godine. Dečko, koji de facto nije ni pravi Šveđanin, imao je priliku i uspio je već s 21 godinom. Tvrtka Ebbe i Björna ima vizitke, web-stranicu, neke korisnike i neke prihode. Dakle, nije bajka.

Što u međuvremenu rade srednjoškolci u Hrvatskoj? Vjerojatno slušaju turbo-folk, prepisiju na testovima, maštaju o novom iPhoneu i nemaju pojma što će studirati i raditi u životu. Nije to njihova greška, to je greška društva koje ih priprema za život.

Švedska se ne mora plašiti da će nakon besplatnog školovanja netko otići iz zemlje a da će društvo (namjerno ne kažem država) biti uskraćeno za njegovo znanje. Ako netko i ode, netko drugi, možda i bolji, će doći na njegovo mjesto iz Hrvatske, BIH, Ugande, Čilea ili Šri Lanke. Jednostavno, ako si dobar, onda si privlačan za pametne, sposobne i potencijalno uspješne.

Ako vam nakon ovog teksta još nije jasno zašto je Švedska uspješna a Hrvatska nije, vjerojatno bih trebao koristiti neka pomagala za crtanje kako bih ovo iznio jednostavnije, shvatljivije i plastičnije.

Da ne bude sve tako crno, na kraju i jedan pozitivan primjer. Ove godine je Ministarstvo poduzetništva RH organiziralo u suradnji s Kraljevinom Švedskom Program obrazovanja za međunarodno poslovnje (International Trade Management ITM 2014) u koji je uključeno tridesetak polaznika iz Hrvatske, mnogi iz izvozno orjentiranih IT firmi, uključujući i jednu kolegicu iz naše firme. Troškove dvadesetodnevne edukacije u Hrvatskoj i Švedskoj uglavnom snose MINPO i Kraljevina Švedska, a tvrtke sudionice snose samo putne troškove, te su obavezne u sljedeće tri godine izvijestiti o rezultatima i efektima edukacije na ostvareni izvoz.

Dok se ministar Mornar, Premijer, predsjednički kandidati i ostali političar uglavnom razbacuju budalaštinama i lažima, ima ljudi koji šute i rade. Respect!

Još iz kategorije

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.

Što kupiti, Android TV ili Smart TV?

Što kupiti, Android TV ili Smart TV?

14.10.2019. komentiraj

Televizori su i dalje itekako bitan faktor svakog kućanstva, što ne čudi s obzirom na napredak koji bilježe po pitanju slike, zvuka, ali i mogućnosti, ponajprije softverskih. Zato je kod kupnje logično zapitati se treba li kupiti Smart TV ili Android TV. Na prvu zvuči kao da je riječ o jednoj te istoj stvari, ali nije.

Trebamo li više plaćati antivirusnu zaštitu?

Trebamo li više plaćati antivirusnu zaštitu?

12.10.2019. komentiraj

Microsoft je vrlo vjerojatno uspio pobijediti konkurenciju na tržištu antivirusnih alata za njegov Windows 10 operativni sustav i korisnici se mogu opustiti te prestati plaćati za antivirusnu zaštitu.