Pandemija koronavirusa uvelike je utjecala na našu svakodnevicu, a to se itekako odnosi na poslovni sektor koji se itekako morao prilagoditi da bi preživio. Ali, stvari se polako vraćaju u nekadašnju normalu pa se treba pripremiti na ono što nas čeka kad izađemo iz izolacije te se vratimo na svoja radna mjesta.
Ono što će se prvo primijetiti jest manjak ljudi u istom prostoru, što se mora izvesti na takav način zbog mjera za sprečavanje širenja koronavirusa. Distanca i smanjeni ljudski kontakt glavne su odrednice povratka na radna mjesta, što znači da se treba što prije naviknuti na manje kolega oko sebe, manjak komunikacije i manjak otprije poznate užurbanosti radnog prostora.
Tako nešto može izazvati svojevrsnu tjeskobu ili depresiju jer će zaposlenici i dalje imati osjećaj kao da rade iz svojih domova, ali imat će obvezu dolaska na radna mjesta, interakciju uživo sa svojim nadređenima i(li) podređenima. Ipak, potreba ta sastancima će se smanjiti, kao i broj ljudi koji će im nazočiti.
Vrlo vjerojatno će se potreba rada na daljinu održavati narednih nekoliko mjeseci po povratku u urede jer smanjen broj zaposlenih na jednom mjestu ne znači povećan prostor za sve njih pa će rad u grupama biti nastavljane. Dio zaposlenih radit će u jednom trenutku iz ureda, dio njih iz svojih domova. To može biti stresno, držati se jedne grupe ljudi, s drugom komunicirati samo uz pomoć tehnoloških pomagala... Ali, stresno je i svako malo se iz domova "seliti" u urede.
Organizacije zato moraju imati strpljenja i razumijevanja pa pomoći zaposlenicima da se što prije snađu i lakše funkcioniraju u uvjetima kakvi nikad prije nisu postojali. Siliti ih na nešto ili stvarati pritisak može biti kontraproduktivno, no činjenica je da će do toga itekako dolaziti. Upravo zato neće biti ni najmanje lako zaposlenima vratiti se u "novu normalu".
Ali, to je ono na što se treba pripremiti, što treba očekivati i što treba "pregrimiti" kako bi što prije svi skupa krenuli dalje na jednostavniji način...
Sigurnosni istraživači igraju iznimno važnu ulogu u modernom digitalnom društvu. Zahvaljujući njihovom radu svakodnevno se otkrivaju ranjivosti koje bi u suprotnom mogle biti iskorištene za krađu podataka, prijevare ili prekid poslovanja. Međutim, posljednjih godina sve češće svjedočimo situacijama u kojima se nakon otkrivanja sigurnosnog propusta postavlja pitanje: radi li se o odgovornom istraživanju ili o neovlaštenom pristupu sustavu?
Paušalni obrt privlači vrlo različite ljude jer tu su razni freelanceri, IT stručnjaci, konzultanti, dizajneri, novinari, fotografi i svi oni koji žele dodatno raditi uz stalno zaposlenje u njemu su pronašli istu privlačnu kombinaciju: mogućnost samostalnog određivanja cijene rada, jednostavniju administraciju, unaprijed poznate porezne obveze i mogućnost rada s više klijenata istodobno. No upravo rast broja takvih obrta otvorio je i važno pitanje: je li riječ o stvarnom malom poduzetništvu ili se paušalni obrt sve češće koristi kao zamjena za klasični ugovor o radu?
Poslovni rezultati Hrvatskog Telekoma za prvo tromjesečje 2026. nisu rezultati koji će tržište iznenaditi naglim skokom prihoda, ali su rezultati koji vrlo precizno pokazuju u kojem se smjeru mijenja telekom poslovanje. Hrvatski Telekom u prvom je tromjesečju 2026. još jednom isporučio ono što tržište voli i to kombinaciju discipliniranog rasta, čvrste profitabilnosti i vrlo izdašnog tretmana dioničara. Pri tome, rast nije spektakularan, ali je kvalitetno “posložen” jer dolazi iz usluga visoke dodane vrijednosti, dok se istovremeno bilanca i dalje oslanja na snažnu kapitalnu poziciju, uz kontinuirano visoke investicije u mrežnu infrastrukturu.
