Drugi nabolji modni dodatak koji sam ikad u životu vidio je ona luda kapa koju je svojevremeno Borna Rajić intenzivno nosila. Ona zadovoljava sve bitne, ali i one najluđe zahtjeve visoke mode.
Kao prvo, privlači pažnju. Nemoguće je prošetati ulicom, pojaviti se u medijima ili na nekom eventu, a da ljudi zabezeknuto ne otvore usta i ne pomisle „koji je sad vrag ovo?“. I onda odmah potom „je li ovo cool ili totalno bezveze?“. Naime, kad se Josipa Lisac pojavi u kartonskoj kutiji s busenom morskih naplavina na glavi, onda znamo da je to cool. Za Bornu nismo sigurni. Ali bi moglo biti cool, a ako zaista jest, onda i svaka druga bogata udavača koja drži do sebe mora imati tako nešto.
Kao drugo, ne obavlja funkciju kojoj je kapa inicijalno namijenjena. Kakva je to, zapravo, kapa? Nikakva, ne štiti od hladnoće, ne štiti od pada čekića sa skele na glavu, ne štiti ni od sunca ni od vjetra, a previsoka je da bi ti zaštitila glavu od motornog ulja kad se zavučeš u kanal ispod automobila. Zapne za poluosovinu. Dakle, ne služi ničemu - samo modi.
Treće, košta ivragu. Sasvim sigurno, jer inače ne bi bilo fora. I svi znaju da taj zbunjujući komad kape koji ničemu ne služi košta puno. To se zove stejtment i daje ti imiđ.
Eto, zato je to drugi najbolji modni dodatak u povijesti.
Prvi najbolji modni dodatak u povijesti je Tesla auto.
Kao prvo, privlači pažnju. Nema šanse da se negdje pojaviš s Teslom, a da te ne uoče. Osobno sam bio prisutan u situaciji kad je lik sparkirao Teslu ravno na invalidsko mjesto i hladno izišao. Grupa mužjaka koja je to promatrala sa strane je blejala otvorenih usta i umjesto da kažu „gle majmuna, stao je na invalidsko mjesto“, tiho se prošaptalo „gle Tesla“.
Kao dodatni bonus, Tesla ne ostavlja dojam da ste primitivac. Znate one velike vulgarne Range Rovere, BMW-ove ili Mercedese koji, čim ih vidite, stvaraju sliku da će sada iz njih izići ćelavi debeli utjerivač dugova, razdrljene košulje i s debelom zlatnom lančinom koja proviruje iz rutavih prsa. I s čačkalicom u ustima. Ne ne, kada izlaziš iz Tesle svi očekuju da će vidjeti uspješnog, hipsterskog mladog poduzetnika čiji je startup požnjeo bjelosvjetski uspjeh i sad se političari guraju slikati se s njim, radi poboljšanja rejtinga. To je imiđ vozača Tesle.
Kao drugo, Tesla je odličan modni dodatak jer ne obavlja funkciju kojoj je namijenjen. Njegova glavna ideja je da bude ekološki automobil koji ne zagađuje, već se divno vozi na struju i to uz prekrasna ubrzanja. Sve čisto i uz pjev ptičica. Postoji samo jedan mali problem u tom konceptu.
Danas se većina električne energije u svijetu dobiva iz fosilnih goriva ili nuklearki. Nuklearke su tema za sebe, uvijek se uznemirim kad krenem o njima, njihovim generacijama, ekologiji i hladnoj fuziji... tako da ću to za sada pustiti na miru. No notorna je činjenica da iz termoelektrana, nuklearnih i fosilnih, dolazi skoro 80% struje. Tako da je taj ekološki Tesla zaista krasno, tiho i mirisno, prošao kraj vas. Ali je zagadio negdje drugdje. No to nije bitno, jer je to zagađenje „negdje drugdje“ i nije tu. Ne smrdi vam pod nosom. Pa je ok.
Moj kum Emil nekad je vozio elektranu. Termoelektranu. Tako je to, kad si dobar student i na FER-u studiraš težak smjer, onda ti daju voziti termoelektranu i onda si veća faca od ovih koji voze Teslu. I to za jedno 500 megavata. Elem, na ovaj moj argument o beskorisnosti Tesle, kum Emil mi je rekao da nisam u pravu jer termoelektrana ima znatno veću efikasnost od auta s unutarnjim izgaranjem. Zato je bolje proizvesti struju iz fosilnih goriva i onda voziti auto na struju, nego direktno točiti fosilna goriva u auto. Moj kum voli ispasti pametan i navoditi vodu na svoj mlin u diskusijama pa stoga njegove tvrdnje uzimam s dozom opreza. Tako sam i ovu.
Efikasnost automobila s unutarnjim izgaranjem je oko 25-30%. To znači da bar 70% energije fosilnog goriva koje izgara u motoru pretvore u otpadnu toplinu, a samo mali dio u stvarno kretanje. Efikasnost termoelektrane je 33-48%, što je nešto bolje. No, gubici koji se dešavaju u prijenosu električne energije kroz električnu mrežu su u prosjeku oko 6,5% (jer mora struja nekako doći od elektrane do Tesle) pa onda to ispada na isto. Dakle, Tesla jednako troši fosilna goriva kao bilo koji drugi auto, samo negdje drugdje.
Siguran sam da će moj kum Emil imati i na ovo neki argument, ali ljepota pisanja kolumni sastoji se u tome što će sada ovaj moj tekst pročitati nekoliko tisuća ljudi, a njegov argument ću čuti samo ja. Jedino se nadam da neće uputiti službeni demanti.
No, nazad na struju.
Zašto onda lijepo ne počnemo proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora? Npr iz hidroelektrana, kad već sad imaju tako velik udio? A imaju i 90% iskoristivosti potencijalne energije vode. Pa zato što struja treba i kad vode na bacanje nema. I zato što je, primjerice, za izgradnju akumulacijskog jezera Buško blato raseljen cijeli kraj (uključujući i poznatu obitelj Mamić). Sve obradive površine dostupne u tom siromašnog kraju stavljene su pod vodu i ljudi su ostali bez jedinog načina kako su se prehranjivali.
A za hidroelektranu „Tri klanca“ u Kini napravili su akumulacijsko jezero koje se proteže 600 km uzvodno. Tokom 17 godina izgradnje iseljeno je oko 1,3 milijuna ljudi i njihove kuće i polja su potopljeni. Ekološki, nema što.
Dobro, što je onda sa sunčevom energijom? Sunca ima. Ima, no francuska studija o trošku električne energije proizvedene iz pojedinog izvora izgleda ovako.
French LCOE in €/MWh (2011) |
Technology | Cost in 2011 |
Hydro power | 20 |
Nuclear (with State-covered insurance costs) | 50 |
Natural gas turbines without CO2 capture | 61 |
Onshore wind | 69 |
Solar farms | 293 |
Električna energija iz solarnih izvora košta oko 6 puta više nego bilo koji drugi normalni izvor električne energije. „Isplati“ se samo zato što se takva proizvodnja energije žestoko subvencionira od strane države.
A jeste li kad čuli za Gaolong, u kineskoj provinciji Henan? Vjerojatno ne. Tamo se nalazi Luoyang Zhonggui High-Technology Co., jedna od mnogobrojnih kineskih tvornica koja proizvodi polisilicij, nužno potreban za izradu solarnih panela. Nuzprodukt te proizvodnje je silicij tetraklorid. Izuzetno otrovna tvar.
Ta otrovna tvar se izlijeva u okoliš i truje ljude, životinje te uništava šume i polja, čineći zemlju neiskoristivom. Postoji mogućnost da se naprave postrojenja za reciklažu te tvari, no ona su skupa te u Kini za tako nešto nema sluha. Električna energija iz solarnih ploča bi postala još skuplja. Plus, budući da se silicij tetraklorid spaljuje na oko 1000 stupnjeva Celzija, količina energije potrebne za proizvodnju jedne solarne ploče postala bi višestruko viša od energije koju ta ploča proizvede u svom životnom vijeku. A ta energije će doći - opet - iz nuklearki i termoelektrana.
Solarne ploče imaju smisla na roveru na Marsu, međunarodnoj svemirskoj postaji, za napajanje izvora pitke vode negdje usred pustinje... ali kada solarni panel prišarafite na krov u Europi, zapravo ste potrošili državne porezne subvencijske novce da neko zagađenje iz svog dvorišta zamjenite za veće zagađenje u Kini. Altruizam samo takav, nema što.
Dakle, nije problem u Tesli. Tesla, kao niti jedan drugi električni automobil, ne ispunjava svoju ekološku funkciju. Jer nije problem u njemu nego u proizvodnji energije za ovaj, energetski sve gladniji svijet.
A priče o ekologiji koje nam se pričaju kroz medije su - priče. Apsolutno su mediji u pravu da je trenutno stanje ekologije neodrživo, no rješenja koja se sad nude nisu rješenja nego način da se velika količina novca prelije u džepove proizvođača „zelenih tehnologija“. I zato tako snažna propaganda, i zato se odmah krivokletstvom proglašava kada netko kaže ovo što sam ja sada napisao.
Rješenje će vjerojatno biti u fuzijskim elektranama ili u fisijskim četvrte generacije, tako nešto. Za dvadesetak godina. Ili tridesetak. Ali sigurno ne u solarnim panelima te hidro i vjetroelektranama. Nema besplatnog ručka.
Nazad na Teslu. Tesla je i divan modni dodatak jer svi znaju koliko košta. Puno košta. A ako se možeš provozati Teslom, pa makar tih 200 km koliko baterija izdrži pri 140 km/h na autoputu, ako te svi vide da se voziš u skupom autu koji ne obavlja svoju ekološku funkciju (ili sam postaš video na YouTube), onda je to super. To se zove stejtment i daje ti imiđ.
A ja sam zavidan. Jer nemam Teslu.
* O autoru: Goran Đoreski, predsjednik uprave Altus informacijske tehnologije d.o.o.
