Već neko vrijeme priča se o trećoj IT platformi koja počiva na uslugama u oblaku (Cloud services), mobilnim uređajima, socijalnim mrežama te velikoj količini podataka (Big Data).
Nakon prve platforme koja je bila temeljena na „mainframe“ računalima i terminalima te druge koja je počivala na mreži (LAN/Internetu) te klijentsko poslužiteljskoj arhitekturi, ova treća je prva koja iza sebe ima pogonsku silu zvanu konzumerizacija.
Logično je za očekivati da kod smjene i prelaska na novu generaciju platforme treba postaviti i određenu infrastrukturu za istu. A kada se počne pričati o investicijama u infrastrukturu, ili investicijama uopće, često se pojavljuju pitanja poput: „Treba li to nama?“ i „Hoće li ova investicija povećati našu profitabilnost?“.
Vlasnik sam i osnivač tvrtke koja razvija sustav za upravljanje ključnim elementom te treće platforme - mobilnim uređajima (engl. Mobile Device Managent ili skraćeno MDM) pa je i pitanje: „Koji je ROI (povrat investicije) za taj MDM?“ nešto s čime se često susrećem.
Radi se o pitanju koje je korisno i primjenjivo prilikom nabave bilo kojeg sustava ili sredstva za poslovanje na bilo kojem području poslovanja.
Jednostavno i važno pitanje, na koje obično nije nimalo jednostavno pružiti odgovor, pogotovo ne točan i detaljno kvantificiran. Ali opet, itekako se isplati pozabaviti njime i imati jasnu sliku na što će sve investicija u određeno rješenje utjecati. Ujedno ako se želi doći do konkretnog broja ili količine novaca koji će primjena nekog rješenja dodatno stvoriti ili uštedjeti nekoj organizaciji, onda je glavni posao spojiti utjecaj tehnologije ne način poslovanja organizacije sa promjenama u poslovanju izraženim u novčanim vrijednostima.
Izračunati povrat investicije znači dati točan odgovor na pitanja koja zvuče kao da su sastavljana za neku zbirku zadataka za osnovnu ili srednju školu, poput: „Ako se zbog primjene rješenja XY poveća produktivnost našeg trgovačkog putnika, i on na dan umjesto 10 može obraditi 14 korisnika, koliko će se povećati prodaja našeg proizvoda?“. Nije rijetkost da organizacije nemaju točnu sliku o takvim stvarima, ali ako žele znati koji će povrat investicije u neko rješenje biti, onda je to nužno.
Stvar je još složenija kada se radi o nekom rješenju infrastrukturnog tipa (poput MDMa), jer infrastruktura obično omogućuje da se implementiraju druga rješenja koja direktno poboljšavaju produktivnost, povećavaju prodaju i/ili smanjuju troškove poslovanja, pa se cijeli izračun povrata investicije dodatno usložnjava. Da ne kažemo da često provocira i pitanja tipa „što bi bilo, kad bi bilo“ t.j. koliko bi se pozitivni ili negativni učinci na poslovanje manifestirali da investicije u infrastrukturu nije bilo i koliko su na njih utjecali drugi, „vanjski“ čimbenici.
Zato je vjerojatno vrlo teško, da ne kažem nemoguće točno izračunati ROI za npr. autocestu „Zagreb-Split“ te koliko je baš ona točno smanjila ili povećala deficit u proračunu njezinog vlasnika.
Vrlo često se investicije, pogotovo u infrastrukturu, rade bez točne procjene utjecaja na profitabilnost već je dovoljno da investicija sa poslovnog gledišta ima smisla i da postoji velika vjerojatnost kako će pozitivni utjecaji na poslovanje biti veći od ukupnog troška investicije.
U skladu sa time prvo je potrebno identificirati koji su sve poslovni utjecaji koje neko rješenja generira te koliko su oni važni za poslovanje. Također, utjecaj neće biti isti za sve dionike, za neke on može biti direktan i vidljiv odmah, dok će za druge biti indirektan i davati će rezultate na dulje staze.
Ujedno neke investicije mogu imati multiplikacijski efekt i poslužiti kao akceleratori iskoristivosti za neke druge, već učinjene investicije. Tako nešto se posebno teško kvantificira jer je često potrebno nekoliko raznih i ne nužno povezanih stvari da se u cijelosti iskoriste postojeća rješenja.
Sve to treba imati na umu kad se radi procjena povrata investicije.
Konkretno kod MDM rješenja radi se o boljem nadzoru, upravljanju i kontroli mobilnih uređaja. Već se samo u tome nalaze dva ključna elementa za promišljanje povrata investicije.
Prvi element je koliko su mobilni uređaji uopće bitni za trenutno ili buduće poslovanje neke organizacije? Koliko su koncepti kao što je „Mobility“, „Mobile First“ i slični buzzwordi prisutni u strategiji razvoja kompanije i što se od njih očekuje?
Ako se radi o organizaciji koja je prepoznala mobilne uređaje kao standardna „sredstva za rad“ na koja će se preseliti poslovne aplikacije i bez kojih će obavljanje poslovnih procesa biti nezamislivo (ili bar značajno manje učinkovito i sporije) onda se alat poput MDM-a nameće kao obavezan sustav u IT okolini kompanije. Također što je poslovna vrijednost vezana za mobilne uređaje veća, to je i veći rizik da ukoliko nešto pođe po krivu da će potencijalan šteta za tvrtku biti značajna.
Indikacija za procjenu koliko je „mobility“, ne samo deklarativno, već i u praksi važan u nekoj kompaniji često se može i vidjeti iz toga koji se uređaji koriste ili bar viđaju po hodnicima kompanije.
Koliko su mobilni telefoni „pametni“ i koje su generacije te koliko se tableti koriste u svakodnevnom radu pogotovo višeg menadžmenta i uprave. Nije čak niti toliko važno jesu li uređaji u privatnom ili vlasništvu kompanije, jer je BYOD (ponesi svoj vlastiti uređaj engl. Bring Your Own Device) koncept, bez obzira je li potican i prepoznat od strane tvrtke ili ne, također trend koji je vrlo prisutan i na lokanom tržištu.
Načelno će većina poslovnih lidera, ali i zaposlenika na raznim razinama potvrditi da su nove tehnologije i mobilnost ključan element uspješnosti svakog poslovnog subjekta, ali će teško moći konkretnije reći na koji točno način se to može kvantificirati. U tom smjeru je zanimljivo i istraživanje koje je obavio IDG i koje je objavljeno u jednom Samsungovom WhitePaperu koje govori o sve većem broju područja poslovanja na koje konzumerizacija ima pozitivan učinak nego onih na koje ima negativan.
Tako na primjer organizacije smatraju da konzumerizacija pozitivno utječe na: zadovoljstvo korisnika u čak 82% slučajeva, produktivnost korisnika u 76% slučajeva, dok na poslovnu agilnost, efikasnost procesa kolaboracije, pristup ključnim poslovnim informacijama i brzinu suradnje u preko 2/3 slučajeva. Također su pretežno pozitivni utjecaji zapaženi i na područjima inovacije proizvoda i usluga, sposobnosti da se privlače ili zadržavaju talentirani zaposlenici, povećava zadovoljstvo klijenta, napravi diferencijacija u odnosu na konkurenciju, pa čak i povećaju prihodi. Za sva navedena područja skoro da nisu zapaženi negativni utjecaju konzumerizacije, odnosio da budemo precizni oni se pojavljuju u ispod 5% slučajeva (odnosno za veliku većinu ispod 2-3% slučajeva).
Identificirana su samo 3 područja na koja konzumerizacija ne utječe izrazito pozitivno, već može potencijalno imati i negativne efekte. Radi se o području sigurnosti te podršci korisnicima i rastu troškova, iako su kod ove druge dvije kategorije još uvijek dominantni pozitivni utjecaji koji se javljaju u većem postotku slučajeva nego negativni.
Drug element je važnost da se mobilnim uređajima upravlja centralizirano i da postoji centralna kontrola i nadzor nad tim sredstvima za rad - što zbog minimizacije rizika korištenja, a što zbog poboljšanja iskoristivosti i podrške tim uređajima, odnosno njihovim korisnicima.
Tu se postavlja i pitanje koja je uloga IT odjela u svemu tome i očekuje li se uopće od IT odjela da podržava i takve uređaje ili brine o njihovoj sigurnost. Ukoliko se radi o uređajima koji sudjeluju u poslovanju onda se odgovor nameće sam po sebi. Čak štoviše, činjenica da su rezultati već spomenutog istraživanja pokazali kako područja sigurnosti i podrške korisnicima predstavlja potencijalni rizik, jasan je indikator da je uloga IT odjela ključna.
Konkretno na području sigurnosti najveći problemi koji se javljaju upravo se odnose na postavljanje sigurnosne kontrole na krajnje uređaje, što predstavlja izazov u preko 60% organizacija, bez obzira radi li se o velikim ili manjim okolinama. U većim organizacijama vidljivi su i izazovi integracije „novih sredstva za rad“ sa postojećom okolinom i sustavima, omogućavanje da se poslovnim aplikacijama pristupa udaljeno te premalo informacija o aktivnosti krajnjih korisnika. Za preko trećinu i malih i velikih tvrtki, potencijalni problem leži i u ograničenju bandwitha, te neautoriziranom preuzimanjima podataka. Zanimljivo je da baš sve ove izazove MDM rješenje direktno adresira.
Kao što je često slučaj kod investicija u infrastrukturu, tako je i MDM sustav obično nešto što postavlja preduvjete za stvaranje bolje okoline za poslovanje na duži rok, ali vrlo često je za uvođenje istog potreban konkretan razlog (potreba ili problem) koji će MDM riješiti.
Iz vlastitog iskustva znam da je skoro uvijek razlog za odluku o nabavi i uvođenju MDM rješenja vrlo konkretna nova mogućnost ili problem koji korisnika muči. Također, nakon implementacije redovito se događa da korisnik uočava čitav niz novih scenarija za upotrebu mobilnih uređaja i poboljšanje ili ubrzanje poslovnih procesa u kojima isti sudjeluju ili nakon toga mogu sudjelovati.
Ono što organizacije mogu očekivati od MDM sustava je da će isti vrlo brzo i očigledno dati nove mogućnosti i vrijednost IT odjelu tvrtke, dok će učinak na ukupno poslovanje ipak trebati promatrati na duži rok i kroz razne nove scenarije upotrebe mobilnih uređaja za koje će MDM stvoriti preduvjete.
Potencijal koji MDM u velikoj mjeri otključava već je u dobnoj mjeri plaćen i nalazi se u samoj organizaciji. U džepovima, torbama i na stolovima nalaze se poprilično vrijedni i relativno skupi uređaji čiji je potencijal i vrijednost za poslovanje često puno veća od onoga što se iskorištava. Bez pravih alata za upravljanje istima te kvalitetne podrške koja je nužna da se u cijelosti iskoriste za poslovanje nažalost tako će i ostati.
O autoru:
Marko Makovac ima 20 godišnje iskustvo rada u IT industriji, a većinu je proveo radeći za Microsoft, pretežno na poslovima vođenja poslovanja, marketinga i operacija unutar središnje i istočne Europe. Nakon odlaska iz korporacije odlučuje se za poduzetničku karijeru. Trenutno je posvećen startup projektu iz područja sigurnosti i upravljanja mobilnim uređajima o kojem možete više saznati na www.promdm.com.
