Gospodarska kriza, te stanje na telekomunikacijskom tržištu - iznimno konkurentno, cjenovno rovovski i na nišanu, ali i pogođeno predstečajnim nagodbama Optima Telekoma, Metroneta, te jučer i posljednjeg u nizu H1 Telekoma pokazuje kako su zapravo HT-ovi rezultati usprkos padu svih ključnih pokazatelja sasvim solidni, zadovoljavajući, iako pomalo za one optimistične i razočaravajući.
HT-ovi rezultati za prvih šest mjeseci, o kojima vrlo opširno možete pročitati u našoj analizi, pokazuju definitivnu transformaciju telekomunikacijskog tržišta iz onog orijentiranog na klasične usluge na tržište koje traži vrlo napredne usluge. Niti u fiksnoj niti mobilnoj telefoniji rast se ne bilježi u prosječnoj potrošnji, ali se i fiksna telefonija sve manje koristi i korisnici se okreću mobilnoj telefoniji.
U fiksnoj telefoniji jedini rast bilježe internetski orijentirane usluge što je i za očekivati, dok u mobilnoj podatkovne usluge generiraju „over the top igrači“ kao što su Skype, Facebook, Viber i drugi koji zapravo troše resurse, a pritom u razvoj mreže ne ulažu zapravo ništa.
Da je mreža i njezin razvoj, bila ona optička u fiksnim segmentima, bilo da je riječ o naprednim mobilnim mrežama i unapređenju podatkovnog prometa u 3G mrežama ili pak uvođenje LTE (Long Term Evolution) odnosno 4G mreža, iznimno važna pokazuje i snažan rast HT-ovih kapitalnih ulaganja za čak 64,9 posto s 371 milijun kuna na čak 612 milijuna kuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Pritom je udio u odnosu na prihode povećan sa 10,2 na 17,8 posto, što samo dokazuje koliko su telekomunikacije intenzivno ulagački biznis.
Ne treba zaboraviti da su upravo ulaganja u vlastitu mrežu i infrastrukturu tri alternativca i dovela do problema, Optima se zaustavila na više od milijarde kuna obveza, Metronet na 587 milijuna, H1 na 297 milijuna kuna, a s time da je svaki od njih targetirao posebne skupine. Optima je izrasla u najjačeg alternativca koji targetira i poslovne i privatne korisnike, Metronet se orijentirao, pogotovo nakon prodaje dijela poslovanja Vipnetu samo na poslovne korisnike, dok je H1 Telekom pretežito „napadao“ privatne korisnike.
A HT je uz to kao najjači telekomunikacijski operater bio u regulatornim škarama domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije prije svega zbog Iskon koji je sada zabilježio rast prihoda za 8,8 posto na 161 milijun kuna.
Zbog svih tih problema na tržištu, velikih ulaganja HT je prije nekoliko godina kupio i Combis i snažno uskočio i u segment IT usluga i rješenja. Ove godine Combis mu je donio tek malenih 1,32 posto više odnosno dosegao je 153 milijuna kuna. Stoga i ne čudi želja HT-a da se i tu ojača, pa je od sredine prošle godine bio u pregovorima s IN2 grupom koju vodi Ante Mandić no ti su pregovori ipak na kraju, kako stvari stoje ipak propali. Neizravno nam je to potvrdio i Ante Mandić u intervjuu koji možete pročitati ovdje.
Izlazak u IT sektor nastavit će se, kako se saznaje na tržištu ipak vrlo tijesnom suradnjom s IN2 u segmentu rješenja za zdravstveni sustav, ali i nekih drugih IT rješenja. Međutim, kako se može čuti na tržištu još su neke velike, ali i neke manje hrvatske IT firme u HT-ovom radarskom snopu i ne bi bilo čudno da se neka od tih akvizicija dogodi i do kraja godine.
