Danas je poslovanje bez mobitela ili bolje rečeno pametnog mobilnog uređaja, bilo telefona ili tableta, tako reći nezamislivo. Zanimljivo je da velika većina takvih uređaja, nije bila primarno razvijana niti dizajnirana za obavljanje posla, već za prvenstveno za privatnu upotrebu i zabavu krajnjih korisnika.
Konzumerizacija je fenomen koji je već poprilično apsolviran i vjerujem da smo svi svjesni kako tehnološke trendove u poslovanju više ne diktiraju IT odjeli velikih kompanija već puno šire „consumer“ tržište. Nije ništa novo da čak i u velikim organizacijama članovi uprave, odjel prodaje i marketinga diktiraju koji će se telefoni ili tableti kupovati i koristiti u poslovne svrhe, a sa sve prisutnijim BYOD trendom (korištenje vlastitih uređaja u poslovne svrhe) to više nije niti tako važno.
U velikim poslovnim sustavima sve se više koristi ono što pojedinac poželi koristiti i pokušaji da im se „službeno“ nameće korištenje „odobrenih“ uređaja često ne daje rezultate.
Uz bogatstvo mogućnosti i opcija, a da ne pričamo o zadovoljstvu i motivaciji zaposlenika koji ih koriste, takvi pametni uređaji donose organizacijama i određene izazove.
Izazovi su prvenstveno vezani za sigurnost podataka te upravljanje i nadzor nad mobilnim uređajima. Navedene stvari ne predstavljaju samo rizike pri korištenju takvih uređaja u poslovanju već i značajno utječu na nivo iskoristivosti samih uređaja u poslovnim sustavima.
Naime, cjelokupna IT infrastruktura u uređenim organizacijama bazira se na jasno postavljenim sigurnosnim i tehnološkim standardima. Samim time tehnologija koja nema podršku za iste ne može se koristiti ili pristupati postojećim rješenjima i resursima koji se koriste u poslovanju.
To su glavni razlozi zbog kojih je važna educiranost, prvenstveno nabave ili IT odjela, o tome koji uređaji imaju koje mogućnosti i funkcionalnosti te koje prednosti u korištenju donose. U tom smjeru bitno je pronaći način na koji se „blagodati“ konzumerizacije uspješno mogu uskladiti s minimalnim tehnološkim i sigurnosnim zahtjevima IT okruženja.
Uspješno rješavanje takvih izazova donosi velike mogućnosti i potencijalno veliku vrijednost samom poslovanju.
Konkretno „mobilizacija“ IT-a i svih ključnih aplikacija može uvelike ubrzati, pojednostaviti i povećati efikasnost poslovanja. Više nije nužno da se to radi isključivo kroz skupe „mega projekte“ koji zahtijevaju angažman globalnih IT divova ili skupih konzultanata kroz ogromne investicije u nove sustave i opremu.
Danas je vrlo realno postići vrlo visok stupanj „mobilizacije“ postojećeg IT-a kroz pametne uređaje koji se svakodnevno koriste te iskorištenje postojećih „standardnih“ elementa IT infrastrukture i sigurnosti. Taj proces se inicijalno svodi na omogućavanje sigurne i nadzirane upotrebe postojećih temeljnih sustava ili resursa (npr. korporativna mreža, e-mail, i sl.) putem mobilnih uređaja. Sljedeći korak koji potencijalno donosi i puno veću vrijednost je „mobilizacija“ aplikacija. Tu je potrebno napraviti prilagodbu postojećeg prikaza i korisničkog sučelja za upotrebu na mobilnim uređajima ili eventualno razvoj aplikacija za njih (najčešće potrebno u slučaju da uređaji nisu uvijek „on-line“). Sve to treba, naravno, napraviti uz brigu o sigurnosti pristupa i autorizacije korisnika, što se dobrim dijelom adresira već u inicijalnom koraku.
Ako su stvari tako jednostavne pitanje je kako to da već masovno seljenje IT-a na mobilne uređaje nije počelo. Zašto još uvijek moramo neke stvari obavljati isključivo s osobnog računala ili podatke „ručno“ seliti sa „terena“ u uredsko okruženje?
Dva su glavna razloga. Prvi razlog kod većine organizacija leži u osnovnoj IT infrastrukturi koja je još uvijek neuređena ili nepostojeća, pa se onda niti nema što seliti na mobilne uređaje. Drugi razlog leži u tome što stvari ni po pitanju mobilnih uređaja ipak nisu tako jednostavne.
Još uvijek je podrška na mobilnim uređajima koji danas dominiraju tržištem za čak i osnovne IT ili sigurnosne standarde zna biti upitna i varirati od platforme do platforme, ili još gore od proizvođača do proizvođača.
Iako su globalni proizvođači mobilnih uređaja prepoznali potrebu da mobilne platforme podržavaju bar minimalne zahtjeve koje uređeni IT sustavi nameću, oni su i dalje primarno fokusirani na privatnog korisnika, kojem korporativni standardni i sigurnosni protokoli nisu važni - te je sasvim normalno da ga više zanima koji uređaj ima bolje efekte prilikom fotografiranja nego npr. može li se njime daljinski i centralizirano upravljati ili podržava li upotrebu digitalnih certifikata.
Zanimljivo je da aktivacija novih mobilnih uređaja u poslovnim sustavima savršeno odražava njihovu spremnost i podršku za uređeno IT okruženje. Izgleda kao da svemoćna „konzumerizacija“ ipak ima smanjene učinke u ovom slučaju. To nije ni tako nelogično jer se na kraju sve svodi na to da ako uređaj nije „sposoban“ raditi i korisniku ne omogućava obavljanje svog posla u nekoj okolini, onda ga tamo sami korisnici neće u značajnoj mjeri niti koristiti.
Konkretno, rast tržišnog udjela uređaja baziranih na Android platformi na sveukupnom globalnom tržištu je značajan i trenutno su lider koji je u zadnjem kvartalu 2012 godine dostigao skoro 70 posto tržišnog udjela pametnih telefona, dok je iOS držao svega oko 20 posto tržišta u broju prodanih uređaja (izvor: Gartner, veljača 2013). U poslovnom svijetu stvari su u isto vrijeme vrlo drugačije, pa tamo iOS platforma suvereno drži preko 70 posto tržišta, dok Android stagnira li se jedva zadržava na oko 20tak posto novo aktiviranih uređaja (izvor: Good Technologies.,veljača 2013) . Android je i zbog svoje fragmentiranosti platforme, koja dovodi do nekompatibilnosti i velikih problema u podršci za cjelokupnu platformu, poprilično „nepoželjan“ u poslovnom svijetu.
Zanimljivo je kako su baš kompanije koje su najviše profitirale od učinka konzumerizacije, prvenstveno Apple, Samsung i neke druge vodeće kompanije u Android svijetu, najozbiljnije shvatile važnost osiguranja podrške za poslovno okruženje u svojim pametnim uređajima.
Pametni mobilni uređaji će neupitno sve više i više biti korišteni za poslovanje. Možemo vrlo brzo očekivati da će poslovne aplikacije prvo biti razvijane za mobilne uređaje, a tek onda (ako za tim uopće bude potrebe) i za osobna računala. Međutim danas postoji velika razlika od mobilnog uređaja do mobilnog uređaja, što se tiče njegove upotrebne vrijednosti u poslovanju, i važno je da se o tome vodi računa.
S vremenom očekujem i radujem se danu kada će svi ili velika većina pametnih uređaja dolaziti sa solidnom podrškom za sigurnosne i ostale IT standarde. Takav trend ne potiče samo poslovna nego i privatna upotreba u novim područjima gdje mobilni uređaj postaje sredstvo plaćanja, identifikacije ili predmet koji nam daje pristup prostoru ili raznim događanjima (razni koncerti, predstave i sl.).
S takvim primjenama visoke vrijednosti sve manje i manje će se koristiti uređaji kod kojih je sigurnost ili mogućnost integracije sa „ozbiljnijim“ sustavima upitna.
Međutim, još uvijek živimo u vremenu kada se treba obratiti pažnja na to kakav uređaj nabavljamo i hoće li nam isti omogućiti da uistinu budemo uspješni i sretniji u privatnom, ali i poslovnom životu.
O autoru:
Marko Makovac ima 20 godišnje iskustvo rada u IT industriji, a većinu je proveo radeći za Microsoft, pretežno na poslovima vođenja poslovanja, marketinga i operacija unutar središnje i istočne Europe. Nakon odlaska iz korporacije odlučuje se za poduzetničku karijeru. Trenutno je posvećen startup projektu iz područja sigurnosti i upravljanja mobilnim uređajima o kojem možete više saznati na www.promdm.com.
