INOVACIJA … koju se ne može odbiti

INOVACIJA …  koju se ne može odbiti

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnoj sam kolumni najavio prikaz jedne inovativne ideje za koju ne postoji niti jedan objektivni razlog zbog kojega se ne bi realizirala. Radi se o ideji za postavljanje spomenika zaslužnim Zagrepčanima, koja je došla u okviru pilota www.zg-inovacija.eu. Detalje prijedloga o spomenicima u gradu Zagrebu i raspravu vidi OVDJE. Predložena su tri nova spomenika, u povodu smrti uistinu zaslužnih građana: Relje Bašića, Zvonka Špišića i Vlade Štefančića.

Ako se za ovu inovativnu ideju provede evaluacija po NAF+CC metodi rezultat ne bi bio loš:

  • Novelty (razina novosti): baš i nema takvih spomenika u gradu Zagrebu; najbolji pregled daje TripAdvisor. Među njima su samo A.G. Matoš, Nikola Tesla, Tin Ujević, Marija Jurić Zagorka, te anonimni kumica na Dolcu i pralja na potoku Šestine.
  • Atractivity (privlačnost): Zanimljivo kao podsjetnik na zaslužne ljude, kao zahvala tim ljudima kao prepoznavanje pravih vrijednosti, kao turistička atrakcija, kao oplemenjivanje gradskih četvrti, kao promocija pravih vrijednosti,  …
  • Feasibility (izvedivost): Grad Zagreb raspolaže gradskim prostorom i svakako može naći umjetnike koji bi se dodatno kroz to promovirali, a može omogućiti i tehnička rješenja prigodnih outdoor multimedijskih sadržaja
  • Compliance (usklađenost s propisima): Svakako bi se to dalo uklopiti u urbanističke planove, kao i dobiti privolu obitelji zaslužnih građana za prikaz njihovih rođaka
  • Cost (trošak): u odnosu na gradski proračun koja 100 tisuća kuna za svaki spomenik je beznačajan iznos.

Prijedlozi za to su se počeli davati još u travnju 2017, „lajkano“ čistom peticom, odobreno od strane mjerodavne službe Gradske Uprave. Nažalost se mjesecima projekt ne pokreće!?

­­­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da je jedno od najposjećenijih mjesta u Padovi trg Prato della Valle:

Po čemu je ova mikrodestinacija toliko privlačna? Upravo po 78 statua zaslužnih građana Padove, kako je prikazano na tlocrtu trga:

Gradski oci Padove su se trudili ovdje postaviti statue mnogim slavnim osobama koje su imale ikakvu vezu s njihovim gradom. Kao primjer pogledajmo statuu broj 76 posvećenu osobi koja je u Padovi provela tek nekoliko mjeseci na Padovskom Sveučilištu. To je Stjepan Báthory, mađarski plemić iz 16. stoljeća, izabrani kralj Poljske i vojvoda Transilvanije i Litve. On je u Padovi boravio na obrazovanju u tamošnjem Sveučilištu samo nekoliko mjeseci sredinom 16. stoljeća, ali i to je bilo dovoljno da ga se smatra vrijednim da bude jedan od 78 odabranih „građana“ Padove i dobije svoju statuu u ovom vrhunski posjećenom turističkom odredištu.

TripAdvisor navodi da je ovo turistička atrakcija u rangu #3 od sveukupno 414 mjesta preporučenih za posjetiti u Padovi!

Kako se spomenici koriste u turističkoj ponudi, zanimljiv je i primjer Budimpešte: tamo su 1993. izgradili Memento Park. U njemu su postavili sve spomenike iz komunističke ere ili vezane uz prvake komunizma koji su se nalazili diljem Mađarske. To je turistički silno popularna mikrodestinacija, spominje se na internetu gotovo 100.000 puta!

Ovdje je vidljivo jako proturječje: kakva je to inovacija koja oponaša statue u Padovi, postavljene prije više od 200 godina ili u Mađarskoj prije više 20 godina? Gdje je tu NOVOST? Tu se moramo referirati na davnu kolumnu „INOVACIJA … i imitacija“. Tada smo vidjeli da inovacija i imitacija nisu međusobno isključivi pojmovi.  Poželjno je koristiti tuđa iskustva:

  • oponašati ono dobro što su napravili drugi ali
  • izbjeći njihove pogreške.

Na primjeru opisane inovacije koja se ne može odbiti bilo bi dobro provesti istraživanje s pitanjem, zašto odbijamo načiniti stvari koje su drugi učinili odavno, na svoju korist i slavu?

Zaključak takve studije naravno nije da svaka imitacija može biti inovacija! Postoje i inovacijske ideje koje „padaju“ već na prvom slovu u NAF+CC evaluaciji: Novelty! To je situacija koju kolokvijalno nazivam „izmišljanjem tople vode“, o tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i „Design Thinking“ u praksi

INOVACIJA … i „Design Thinking“ u praksi

17.07.2018. komentiraj

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

16.07.2018. komentiraj

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.

INOVACIJA …  i kako je odbiti

INOVACIJA … i kako je odbiti

13.07.2018. komentiraj

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).