Ranije smo kolumni vidjeli kako se sa svojim TPS sustavom unapređenja proizvodnog procesa prema inovaciji odnosi inovativna svjetska kompanija - Toyota. Broj od milijun prihvaćenih inovacija godišnje nam se čini nestvarnim. Još nestvarnijim nam se čini sustav stimulacije koji osigurava promociju onih menadžera svih razina čiji su podređeni najbolji u inovaciji. Ako je to predrastični pojedinačni uzor, pogledajmo kako nas vide razne usporedne analize koje rezultiraju indeksima inovativnosti i srodnih kategorija.
Sumarni rezultat često djeluje frustrirajuće (među najlošijima smo u EU, negdje od 40-80 mjestu globalno, u društvu zemalja od kojih se inače smatramo neusporedivo naprednijima - često neopravdano). Ovdje donosimo tablicu koja iskazuje rangove i bodove u analizi i izvješćima. Kategorije su konačno vrednovane kao postotak od ranga ili maksimalno osvojenih bodova u istraživanju:
Indeks / izvješće | Izvor | Godi-na | Rang RH | Ispitanih zemalja | Relativni rang | Bodo-va RH | Max bo-dova | Relativni bodovi |
Indeks konkurentnosti - ukupno | WEF | 2017 | 74 | 138 | 46,4% | 4,15 | 5,81 | 71,4% |
Global IT Report - ukupno | WEF | 2016 | 54 | 139 | 61,2% | 3,3 | 6,01 | 54,9% |
Global IT Report - inovacijski kapacitet | WEF | 2016 | 122 | 139 | 12,2% | 3,3 | 6,01 | 54,9% |
Indeks konkurentnosti - ukupno | IMD | 2017 | 59 | 63 | 6,3% | - | - | |
Indeks konkurentnosti - inovativnost | IMD | 2017 | 92 | 139 | 33,8% | - | - | |
Global Innovation Index | INSEAD | 2017 | 41 | 127 | 67,7% | 39,8 | 67,69 | 58,8% |
Digital Economy and Society Index | EK | 2017 | 24 | 28 | 14,3% | 0,43 | 0,7 | 61,4% |
Innovation Union Scoreboard | EK | 2017 | 26 | 28 | 7,1% | 54,7 | 143,6 | 38,1% |
Angažman zaposlenika | Gallup | 2013 | 141 | 142 | 0,7% | 3 | 29 | 10,3% |
Inovativnost gradova - Zagreb | 2thinknow | 2016 | 261 | 500 | 47,8% | 39 | 60 | 65,0% |
Vidimo da smo u rangu samo u dva istraživanja na kraju prve trećine zemalja u svijetu, gdje je uključeno mnogo „egzotičnih“ zemalja. Ako pak gledamo našu poziciju među usporedivim zemljama, tada smo među najlošijih 20%!
JESTE LI ZNALI?
... da benchmarking (uspoređivanje s drugima) često nije prihvaćen s odobravanjem? Autor ove kolumne je doživio ozbiljne kritike kad je na usporednim primjerima iz inozemstva i Hrvatske pokušao prikazati potencijal unaprjeđenja u nas. Ovaj primjer je drastičan, gdje sam vjerovao da uistinu „slika govori više od 1000 riječi“:
Lijevo: radovi na ulici u Fukuoki, Japan | Desno: radovi na ulici u Zagrebu, Hrvatska
Korištenje ovoga primjera u prezentaciji koja je trebala ukazati na potrebu povećanja angažmana zaposlenika naišla je na ovakvu kritiku:
„Japan je druga kultura, to se kod nas ne može primijeniti!“.
Da, zbog takvog smo stava upravo tamo gdje jesmo! Davanje pozitivnih primjera iz inozemstva gotovo da ima negativni efekt:
„Ako to tako funkcionira u Austriji, to je dokaz da ne može funkcionirati kod nas!“.
Legitimno je postaviti pitanje, koja je onda svrha takvog uspoređivanja i proučavanja indeksa inovativnosti? Uistinu, teško da će se neki donosilac odluke zamisliti nad uporno (trendovi su većim dijelom čak negativni, drugi jure naprijed!) slabim rankigom Hrvatske po konkurentnosti, digitalizaciji ili inovativnosti. Presložena je zadaća u jednom legislativnom mandatu od 4 godine učiniti ikakav pomak u cijelom indeksu. To je herkulovski posao, od kojeg svi odustaju čim uoče da se analiza sastoji od 100, 200 ili čak 600 indikatora koji se mjere, dakle gotovo isto toliko područja kojima se treba baviti.
Zato je možda u analizi i primjeni ovih indeksa dobar uobičajeni „inženjerski“ pristup:
„Ako je sustav presložen za analizu ili dizajn, podijelite ga u sastavne dijelove!“.
Svaki od ovih indeksa se sastoji od niza pokazatelja koji se analiziraju pojedinačno i odvojeno. Dakle treba odabrati one koji predstavljaju područja najvećeg potencijala unaprjeđenja i pojedinačno se s njima uhvatiti u koštac.
Jedan smo takav primjer prikazali u prošloj kolumni unutar DESI indeksa, gdje je Hrvatska svrstana u dimenziji „Connectivity“ među tri najlošije plasirane zemlje. Čak je i takva skupina indikatora ukupno presložena, pa treba pogledati o kojim se pojedinačnim indikatorima radi:
Od 8 indikatora smo u kod četiri njih među četiri najlošije zemlje u EU, a u petom smo najgori. To je relativna cijena, prikazana u dvodimenzionalnoj tablici zajedno s penetracijom širokopojasnog interneta:
Takav elementarni podatak ne ostavlja donositeljima odluka nikakav prostor za oklijevanje u popravljanju situacije. Mjere je uistinu jednostavno provesti - omogućiti da se tržišnom liberalizacijom postignu cijene koje će osigurati širenje širokopojasnog interneta. Čak je i mjerljivi cilj posve jasan: u 4 godine dostići prosjek EU u cijeni relativnoj u odnosu na prosječni prihod (sada je to 2,9/1,2 ili 140% skuplje u RH!). U naredni ponedjeljak i sljedećim tjednima ćemo prikazati još nekoliko takvih elementarnih pokazatelja gdje su potencijali veliki, a izvedivost postoji, naročito onih koji se mogu realizirati u kratkom roku - „low hanging fruit“.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
