Ne mogu a da prvo ne dam malu digresiju o Nacionalnom inovacijskom vijeću (NIV) kao najaktualnijoj inovacijskoj temi prošloga tjedna. U petak je održana konstituirajuća sjednica ovog novog tijela o čemu sam dao izjavu za RTL portal. U najkraćem je moj odgovor bio „Bolje ikad nego nikad“, detalje vidi OVDJE.
Odmah zatim su počeli prijepori oko toga što je radilo ranije „Inovacijsko vijeće za industriju“, koje se od osnivanja u rujnu 2017. sastalo jednom ili niti jednom? Predsjednik tog ranijeg Vijeća, sada jedan od državnih tajnika, navodi da se tamo nije radilo jer ministarstva nisu dostavila potrebne inpute!?
Moram „pohvaliti“ premijera koji je dao vrhunski inovativno objašnjenje:
„Ovo novo Vijeće će biti mnogo konkretnije jer je sada dobilo naziv NACIONALNO!“
Dakle, riječ „industrija“ je zamijenjena riječju „nacionalno“, što bi odlučujuće trebalo doprinijeti konkretnosti rada Vijeća!? Još je i iz Vlade došlo pojašnjenje da smo morali osnovati to Vijeće zato što time izvršavamo obvezu koordiniranja svih aktivnosti u S3 (Pametna specijalizacija) za razdoblje 2016-2020. Dakle, uspostavljamo koordinaciju nakon 40% proteklog vremena predmetnog programa!? U ovoj kolumni ćemo svakako pratiti rezultate rada NIV-a, koje možda preraste u korisnog sudionika bespuća hrvatske inovacijske zbiljnosti, unatoč ovako teškom „porođaju“.
No vratimo se najavljenoj temi, vrlo povezanoj s ovim našim kašnjenjima i lutanjima. Kako takvo okruženje djeluje na poduzetništvo? To istražuje Global Entrepreneurship Monitor. Kratica je GEM, što na engleskom znači „dragulj“. Rezultati te analize su uistinu pravi „dragulj“. To je još jedna vjerodostojna i objektivna slika našega ukupnoga stanja. O organizaciji koja provodi to istraživanje i objavljuje njegove rezultate više u okviru „Jeste li znali?“.
Dva njihova dokumenta su zanimljiva za Hrvatsku:
- GEM HRVATSKA 2016 (vidi OVDJE)
- GEM 2017 / 2018 Global Report (vidi OVDJE)
Dokument „GEM Hrvatska“ vrlo podrobno opisuje činitelje relevantne za poduzetnički ekosustav Hrvatske. U konačnici daje i preporuke kako se nositi s najvećim izazovima. Nacionalni GEM tim Hrvatska je ovo pripremio na osnovi izvješća GEM Konzorcija za 2014-2016.
Drugi dokument je izvorno izvješće GEM konzorcija za godine 2017-2018 na osnovi analize provedene u 54 zemlje. To je sveukupno 250 stranica. I tu imamo jednak problem kao sa svim sličnim izvješćima: ona su toliko obimna i s toliko parametara da upravljači u Hrvatskoj ostaju paralizirani kad to vide. Ta se paraliza pojačava kad se vidi sveukupni položaj Hrvatske:
Dakle, Hrvatska je istaknuta među sedam zemalja u svijetu koje u najmanjoj mjeri potiču poduzetništvo. Ključne „dijagnoze“ podrobno navode znanstvenice iz Osječkog sveučilišta u GEM Hrvatska za 2106. (izvadci, citirano):
- Percepcija o prilikama lagano raste (sa 18,4% u 2014. godini na 24,6% u 2016.), ali nedovoljno da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU.
- Društvene vrijednosti ne podržavaju poduzetničko djelovanje.
- Dinamizam poduzetničke aktivnosti Hrvatske mjeren kroz „početničku“ - TEA indeks (do 42 mjeseca aktivnosti) i „odraslu“ (više od 42 mjeseca aktivnosti) i dalje pokazuje dvije zabrinjavajuće situacije.
- Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji i očekivanja novog zapošljavanja.
- Rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti prati se kroz poduzetničku demografi ju, sektorsku i regionalnu rasprostranjenost. Poduzetnička demografi ja mijenja se sporo, i po rodnosti i po dobi.
- Prema ocjenama eksperata samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture
- telekomunikacijska, prometna i
- dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.
- Posebno ograničavajuće komponente poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj su vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme (sistem vrijednosti), te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.
Ništa se ne popravlja! U izvješću za 2018. je situacija u nekim uvjetima za poduzetništvo još gora., Slika govori više od 1000 riječi:
Mnogo brojaka (prva brojka je Europa, druga Hrvatska, treća je renking Hrvatske od 54 zemlje), samo jedna pokazuje Hrvatsku iznad prosjeka - dinamika unutrašnjeg tržišta. Sve ostalo debelo zaostajemo, a učetiri smo među pet najgorih zemalja u istraživanju:
JESTE LI ZNALI što je GEM? Global Entrepreneurship Monitor je sustav analiza o poduzetništvu koji provodi https://www.gemconsortium.org/ - organizacija koja se bavi isključivo izvješćivanjem o stanju svjetskog poduzetništva. Osim središnjice, postoje nacionalni GEM timovi koji ekspertno snimaju situaciju u svojim zemljama. U brojkama:
- 18 godina podataka
- 200.000 + intervjua godišnje
- 100+ država
- 500 + specijalista u istraživanju poduzetništva
- 300 + akademskih i istraživačkih ustanova
- 200 institucija koje financiraju
U spomenutom globalnom izvješću za 2017-2018. godinu je Hrvatska pozicionirana na 32. mjesto (od 54).
- Neformalna poslovna edukacija
- Politike Vlade
- Ograničenja unutrašnjeg tržišta
- Kulturne i socijalne norme
Zanimljivo, u ovom posljednjem smo najgora od svih analiziranih zemalja, što odgovara i nalazu WEF GCI („Low work ethics“). Za to je definitivno odgovoran sustav obrazovanja, koji podučava u ručnom vađenju drugog korijena, ali ne i u poslovanju, uključivo i poslovnu etiku. Dakle ne podučava o pravim vrijednostima, niti podučavamo kako (cjeloživotno) učiti.
Jasno je pokazano gdje su nam najveće slabosti i to se izvješće ne treba iščitavati u cijelosti, jer ima toliko pokazanih manjkavosti da bi zaključak na prvi pogled bio „To se ne da popraviti!“. Obratno, treba uzeti jedan ili samo nekoliko pokazatelja koji imaju najveći potencijal ( = najbolji price/performance omjer, tj. za najmanje napora donose najveću korist) i prvo njih pokušati unaprijediti. Katalog takvih preporuka su dale profesorice s Osječkog sveučilišta, evo mojeg izbora DVIJE točke iz izvješća GEM HRVATSKA 2016:
- Poduzetnički kapacitet zemlje ovisi o poduzetničkom kapacitetu pojedinca koji se realizira u interakciji s poduzetničkim ekosustavom. Iz takve definicije očita je odgovornost za promjene na razini svakog pojedinca te na razini institucija.
- Promjenu stanja mogu osigurati usklađene i istovremene vladine politike na stvaranju poticajnog poduzetničkog ekosustava (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade i svoje poduzetničke kompetencije),
Ponovno sam odabrao obrazovanje! Zašto? Zato što je poduzetništvo temeljeno na ljudima. Njihova aktivnost je određena znanjima i vještinama, što se stiče formalnim i samoobrazovanjem ali cjeloživotnim. Price/performance omjer? Kod obrazovanja je „cijena“ gotovo samo volja za promjenama, a učinak može biti golem u apsolutnim veličinama. Relativno, omjer price/performance je još veći zato što se u drugim sektorima promjene zbog interesnog otpora zapravo ne mogu provesti: tko će ukinuti 400 općina koje nisu samoodržive i zato izgubiti sljedeće izbore?
Da je GEM pravi „dragulj“ za različita područja može se uvjeriti svatko tko malo dublje zagrebe u objavljenih stotinjak stranica izvješća za Hrvatsku. Kao primjer možemo navesti prikazanu nesustavnost djelovanja tijela vlasti.
Primjer: još od 2009. postoji zakonska obveza da se od građana i poduzetnika ne smije tražiti ništa što službeno postoji u sustavu uprave. Vjerojatno bez znanja o ovoj zakonskoj odredbi je sredinom 2017. najavljen projekt „Država bez papira“ u kojem će se to kao ostvariti. Dakle, imamo zakonsku odredbu koju se poštuje tu i tamo tj. „i da i ne“, a onda se pokreće projekt kojim će se to ostvariti. Projekt jači od zakona? Primjere kako se ta za građane i poduzetnike važna zakonska odredba ne poštuje opisat ćemo u nekoj od narednih kolumni tj. kada i ako prikupimo povratne informacije od tijela javne vlasi i državne uprave.
U ovoj kolumni naredni ponedjeljak ćemo se vratiti na edukaciju i baviti jednom drugom, već spremnom temom: kako se osobno trebamo ponašati prema vlastitom znanju (jedna od preporuka GEM Hrvatska 2016!), gdje smo u usporedbi s drugima i koji su uzroci stanja u kojem jesmo na tom području, te kako ga unaprijediti.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
