U prvom dijelu rada prikazani su alati, odnosno dio alata kao računalna podrška projektima. Napravljen je kratki osvrt na povijest nastanka oruđa i oružja kao pokretače napretka. Također, ovaj rad obrađuje osnovne ili najpoznatije alate, odnosno oruđa za obradu i praćenje projekata i prikupljanje potrebne dokumentacije. Obrađeni su programi (alati) koji su dostupni preko Softvera otvorenog koda (Open source sofweare) i licenciranog softvera.

U nastavku donosimo usporednu tablicu za lakše snalaženje i donošenje odluke prilikom odabira potrebnog softvera. Od značajnijih aplikacija, detaljnije  je obrađen Enterprise Architect. S obzirom da je u aplikaciju Enterprise Architect ugrađen UML, radi boljeg razumijevanja, objašnjeno što je UML.

2.5. Usporedna tablica MS projecta, ProjectLibrea i Primavere

Često se događa da brojni korisnici računalnih programa ne znaju što odabrati od mnogo brojne ponude raznoraznih aplikacija. Upravo zbog neodlučnosti,  neznanja i neinformiranosti, često se događa da korisnici naprave krivi odabir. Kako onda odabrati program koji će poslužiti vašim potrebama?

Prije svake odluke poželjno je raspitati se o referencama, korisničkoj razini podrške i kvaliteti. Također jedan od važnijih čimbenika je i cijena, odnosno financijski parametri. Nabrojat ćemo neke najvažnije parametre:

• Cijena aplikacije
• Troškovi uvođenja
• Troškovi licence
• Troškovi održavanja i
• Korisničke podrške
• Itd.

U nastavku su detaljno obrađene tri aplikacije. Microsoft Project, ProjectLibre i Primvera.

Izvor: Autori

Tablica 1: Usporedna tablica

Analizom aktivnosti i zbrajanjem mogućnosti došli smo do određenih podataka koji su prikazani na tablici 'Ukupno'.

Tablica 2: Ukupno

I na osnovu tih podataka izrađen je usporedni grafikon.

Izvor: Autori

Slika 1: Usporedni grafikon

Iz tablice i usporednog grafikona vidljivo je da Microsoft Project pruža najviše opcija za kvalitetan rad i kontrolu projekta, što je jedna  od glavnih potreba voditelja projekta i planera. Druge dvije opcije su izjednačene. Autori ovoga udžbenika su u odnosu na odabir neutralni. Odabir je prepušten budućim korisnicima programa za upravljanje projektima.

2.6. Enterpise Architect

Nove tehnologije donose brzinom svjetlosti novosti u hardveru i softveru. Jedan od tih produkata je i Enterprise Architect. Svaka aplikacija donosi razne novosti, nova sučelja, nove korisne dodatke i mogućnosti i to sve u cilju olakšanja i ubrzanja rada korisnika.

Enterprise Architect je aplikacija koja omogućava pojedincima i timovima stvaranje raznoraznih dijagrama koji pojednostavljuju analizu, strategiju, projektiranje i planiranje. Pojednostavljuje informacije uporabom jednostavnih dijagrama koje može razumjeti svaki korisnik. Aplikacija je 15-tak godina kontinuirano razvijana i poboljšavana, kako bi mogla zadovoljiti potrebe programera, poslovnih analitičara, arhitekata, testera, voditelja projekata, dizajnera i drugih.

Pojam Enterprise arhitektura (EA) pojavljuje se u kasnim osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća. No, do danas još nije postavljena konačna definicija niti jasna granica tog pojma. Prije svega, gledajući kroz povijest, potrebno je spomenuti Zachmanov okvir za EA, budući da je John A. Zachman u IBM-ovoj publikaciji „IBM Systems Journal“ 1987. objavio članak „Okvir za arhitekturu informacijskih sustava“ („A Framework for Information Systems Architecture) i time utemeljio Enterprise arhitekturu, kakvu mi danas poznajemo. No, razumijevanje i prihvaćanje Enterprise arhitekture ponajprije zahtijeva organizacijske promjene i to ne samo kroz osnivanje odjela za Enterprise arhitekturu već i ispravno povezivanje poslovnih sektora, preko EA do informatike. Kao logičan zaključak, nameće se spoznaja da uvođenje EA nije nimalo jednostavan zadatak te da zahtijeva detaljno, razložno i kvalitetno promišljanje, razradu i kvalitetnu implementaciju.

2.6.1. Mogućnosti Enterprise Architecta

Kratki opis mogućnosti Enterprise Architect-a preuzeti su iz mrežnih stranica kompanije Sparxsystems, prevedena su i prilagođena ovom radu:

1. Visoku vrijednost, End-to-end modeliranja (High Value, End-To-End Modeling)
2. Brzina, stabilnost i performanse (Speed, Stability and Performance)
3. Poslovna simulacija (Business Simulation)
4. End-to-end sljedivost (End-to-End Traceability)
5. Modeli, Upravljanje i praćenje zahtjeva (Model, Manage and Trace Requirements)
6. Upravljanje složenošću (Manage Complexity)
7. Generator dokumentacije (Powerful Document Generation)
8. Stvaranje obrnutog inženjeringa (Reverse Engineering) izvornog koda (Generation and Reverse Engineering of Source Code)
9. Vizualizirajte vaše aplikacije (Visualize your Applications)
10. Napredna Model Driven arhitektura (Advanced Model Driven Architecture)
    Ispravljanje pogrešaka, sastavljanje i vizualizacije izvršnog koda (Debugging, Compiling and Visualizing Executing Code)
11. Automatizacija sučelja - upregnuta moć (Automation - Harness the Power) pruža neke od sljedećih mogućnosti:
12. Modeliranje baza podataka (Powerful Database Modeling)
13. Sustavno inženjerstvo i simulacije (Systems Engineering and Simulation)
14. Oblikovanje poslovnih procesa (Business Process Modeling)
15. Izgradnja na UML-u 2.5 (Build upon UML 2.5)
16. Učinkovito upravljanje projektima (Effective Project Management), EA:

3. UML - Unificirani jezik za modeliranje

S obzirom da je u aplikaciju Enterprise Architect ugrađen UML, u donjem tekstu je, radi boljeg razumijevanja, objašnjeno što je UML. Ovaj rad nadalje obrađuje samo tri tipa dijagrama jer autor smatra da će prikazani primjeri biti dovoljno edukativni za čitatelje i za daljnji samostalni rad. UML se koristi za modeliranje i projektiranje softverskih sustava, naročito sustava napravljenih primjenom objektno-orijentiranih tehnologija. Jedinstveni je jezik za modeliranje koji se koristi grafičkim prikazom za izradu apstraktnog modela promatranog sustava na objektno-orijentiranoj paradigmi. Nije ograničen samo na modeliranje software-a, moguće ga je upotrijebiti i za modeliranje poslovnih procesa, organizacijskih struktura i ostalih sustava. I sastoji se od sljedećih tipova dijagrama:

1. Dijagrama klasa (engl. Class Diagram)
2. Dijagrama komponenata (engl. Component Diagram - sastavni dio)
3. Razvojnih dijagrama (engl. Deployment Diagram)
4. Objektnih dijagrama (engl. Object Diagram)
5. Paketnih dijagrama (engl. Package Diagram)
6. Dijagrama profila (engl. Profile Diagram)
7. Dijagrama kompozitne strukture (engl. Composite Structure Diagram)
8. Dijagrama slučajeva (engl. Use Case Diagram)
9. Dijagrama aktivnosti (engl. Activity Diagram)
10. Dijagrama stanja (engl. State Machine Diagram)
11. Dijagrama slijeda (engl. Sequence Diagram)
12. Dijagrama komunikacija (engl. Communication Diagram)
13. Prikaz dijagrama interakcije (engl. Interaction Overview Diagram)
14. Vremenskih dijagrama (engl. Timing Diagram)

Osnovne vrste UML dijagrama su:

Tablica 3: Osnovne vrste UML dijagrama

Slijedi opis obrađenih modela dijagrama:

Use Case Modeli

1. Opisuju što sustav radi s pozicije vanjskog promatrača. Naglasak je na ŠTO sustav radi, a ne KAKO? Prilično su slični scenariju. Scenarij je opis onog što se događa kad je netko ili nešto u interakciji sa sustavom, dakle interakcije između aktera izvan sustava i samog sustava.
2. “Use case“ je sažetak scenarija za jedan zadatak ili cilj. Učesnik (actor) inicira događaj uključen u taj zadatak. Učesnici su jednostavno uloge koje ljudi ili drugi objekti imaju u tom zadatku.

2. Class Modeli

1. “Class“ dijagram je prikaz sustava, njegovih elementa i veza među njima. Dijagram klasa je statičan jer pokazuje koji su elementi u interakciji, ali ne i što je rezultat interakcije.

3. Sequence dijagrami - Dijagram slijeda

1. “Sequence“ dijagram je dijagram interakcije koji detaljno opisuje kako se odvija izvršenje neke operacije - koje se poruke šalju i kada.
2. Dijagrami sekvenci su organizirani prema vremenskom slijedu koji napreduje prema dnu dijagrama. Objekti uključeni u operacije su navedeni slijeva nadesno prema tome kada su uključeni u razmjenu poruka.

4. Zaključak

U ovom radu napravljene su neke osnovne analize karakteristika pojedinih softvera i njihove usporedbe. Radi lakšeg snalaženja, izrađena je tablica iz koje su vidljive prednosti i nedostatci pojedinog softvera. Svaki softver donosi razne novosti, nova sučelja, nove korisne dodatke i mogućnosti i to sve u cilju olakšanja i ubrzanja rada korisnika. Kao logičan zaključak, nameće se spoznaja da uvođenje bilo kojeg alata odnosno softvera kao računalnu podršku projektima, nije nimalo jednostavan zadatak te da zahtijeva detaljno, razložno i kvalitetno promišljanje, razradu i kvalitetnu implementaciju. Također, znajući značaj projektiranja informacijskih sustava, poznajući faze životnog ciklusa projekta i metodike, ovaj rad pruža mogućnost za lakši odabir potrebnog softvera, kao alata za podršku projektima.

AUTORI

Edmond Krusha

Rođen je 1955. godine., radio je u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje kao 'Viši stručni savjetnik specijalist', prije toga obnašao je dužnost 'Načelnika odjela za uredsko poslovanje i pisarnicu'. Diplomirao je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, smjer informacijske tehnologije, od 2013. u Visokoj školi za informacijske tehnologije radio je kao asistent iz područja tehničkih znanosti, polje računarstvo. Trenutno radi kao predavač u spomenutoj Visokoj školi i nositelj je više kolegija. Nadalje, od 2014. nositelj je više kolegija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Također je asistent na RRiF-u, Visokoj školi za financijski menadžment. U nastavnoj djelatnosti autor je i suautor dvadesetak skripti i uputa za vježbe. Suautor je Priručnika 'Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi', izdavač TVZ. Organizator je dvaju konferencija o kibernetičkoj sigurnosti u suradnji s Tehničkim veleučilištem u Zagrebu, Visokom školom za informacijske tehnologije i Zagrebačkim inovacijskim centrom u Zagrebu (ZICER).

Korespondencija: [email protected]

Alan Mahmutović

Rođen 1988. godine, radi na Visokoj školi za informacijske tehnologije (VSITE) kao asistent, prije toga radio u Elektroprojektu na poslovima financijskog planiranja i izvještavanja provedbe projekata energetike, upravljanje vodama i zaštite okoliša. Završava poslijediplomski specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Menadžerska informatika. Na VSITE-u angažiran na kolegijima Osnove računovodstva i Korištenje računala i programa, funkcijski izvršava poslove Erasmus koordinatora.

Korespondencija: [email protected]