Koordinacija za umjetnu inteligenciju ključna je platforma za međusektorsku suradnju u oblikovanju održivog i uključivog AI ekosustava u Hrvatskoj koju provodi HUP, a planira se iskoristiti za zajedničko definiranje strateških prioriteta, razvoj regulatornog i etičkog okvira te identifikaciju i pokretanje konkretnih projekata koji imaju mjerljiv društveni i gospodarski učinak, ističe za ICTbusiness.info Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.
Prema njegovim riječima sustavna koordinacija između Vlade, obrazovanja i gospodarstva omogućit će Hrvatskoj da sigurno i učinkovito integrira umjetnu inteligenciju u sve ključne društvene i ekonomske procese.
Kako ocjenjujete trenutnu spremnost hrvatskog gospodarstva i društva za implementaciju umjetne inteligencije? – Koje sektore vidite kao najspremnije za usvajanje AI tehnologija, a gdje su najveće prepreke? – Kako se vaša koordinacija planira boriti protiv nesigurnosti i nepovjerenja koje još uvijek vlada u javnosti prema umjetnoj inteligenciji?
Hrvatska pokazuje sve veću spremnost za implementaciju umjetne inteligencije, s brojnim inicijativama koje podupiru digitalnu transformaciju gospodarstva i društva. Sektori poput financija, turizma, zdravstva i IT-a prednjače u usvajanju AI tehnologija zahvaljujući većoj digitalnoj zrelosti i otvorenosti prema inovacijama. Vlada također potiče razvoj kroz nove dokumente i europske fondove, a akademska zajednica jača AI obrazovne programe. U kombinaciji s rastućim interesom privatnog sektora i startup scene, Hrvatska ima potencijal postati novi centar za primjenu pouzdanih AI rješenja. Ipak, određeni izazovi ostaju – nedostatak AI stručnjaka, razina digitalne pismenosti u dijelu javnog sektora i malih poduzeća, kao i zadržano nepovjerenje građana prema novim tehnologijama. Ključ borbe protiv nesigurnosti leži u jačanju javne svijesti, transparentnosti i uključivanju građana u AI procese kroz pilot-projekte u javnim uslugama, edukacijske inicijative i usklađivanje s EU etičkim i pravnim standardima. Sustavna koordinacija između Vlade, obrazovanja i gospodarstva omogućit će Hrvatskoj da sigurno i učinkovito integrira umjetnu inteligenciju u sve ključne društvene i ekonomske procese.
Koordinacija za umjetnu inteligenciju okuplja 76 predstavnika iz različitih sektora. Kako planirate iskoristiti tu međusektorsku suradnju? Možete li nam dati primjer konkretnih projekata koji su već u tijeku ili planirani? Kako će suradnja s akademskom zajednicom i javnom upravom pridonijeti stvaranju održivog AI ekosustava u Hrvatskoj?
Koordinacija za umjetnu inteligenciju ključna je platforma za međusektorsku suradnju u oblikovanju održivog i uključivog AI ekosustava u Hrvatskoj koju provodi HUP. Planiramo je iskoristiti za zajedničko definiranje strateških prioriteta, razvoj regulatornog i etičkog okvira te identifikaciju i pokretanje konkretnih projekata koji imaju mjerljiv društveni i gospodarski učinak. Jedan od konkretnih primjera je sudjelovanje u kreiranju strateskih AI dokumenata u državi, edukacija poslovnih subjekata kao i pilot-primjena AI rješenja u suradnji s raznim partnerima, poput udruga CRO AI. Također, planira se suradnja s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom (CARNET) i sveučilištima na razvoju nacionalne AI edukacijske platforme i kurikuluma za osnovne i srednje škole. Suradnja s akademskom zajednicom omogućit će sustavno jačanje istraživačke i razvojne komponente, poticanje interdisciplinarnog rada te osiguravanje kadrova koji će pokretati domaću AI industriju. Javna uprava, s druge strane, ima potencijal biti “testno okruženje” za odgovornu primjenu AI tehnologija, što omogućava transparentan razvoj i bržu validaciju rješenja. Takav pristup ne samo da potiče inovacije, već i gradi povjerenje građana i gospodarstva u umjetnu inteligenciju kao alat za javno dobro.
Jedna od radnih skupina fokusira se na odgovornu i etičku uporabu umjetne inteligencije. Kako ćete osigurati da razvoj AI rješenja u Hrvatskoj poštuje etičke principe i zaštitu privatnosti građana? – Koje su ključne regulative koje planirate predložiti ili usvojiti? – Kako ćete uključiti građane u taj proces donošenja smjernica i razvijanja povjerenja?
Radna skupina za odgovornu i etičku uporabu umjetne inteligencije ima ključnu ulogu u osiguravanju da razvoj i primjena AI rješenja u Hrvatskoj bude usklađena s temeljnim vrijednostima – zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, sigurnošću i poštivanjem privatnosti. Cilj nam je postaviti jasne smjernice koje će obvezivati sve dionike, uz oslonac na načela europskog Akta o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), GDPR-a te Etičkih smjernica za pouzdanu AI koje je izradila Europska komisija. Planiramo predložiti donošenje nacionalnog Etičkog kodeksa za AI koji će biti usklađen s EU propisima, kao i osnivanje Savjetodavnog tijela za etiku i nadzor AI-ja koje bi nadgledalo provedbu i procjenu učinaka rješenja u praksi. Također, radimo na mehanizmima za prethodnu procjenu rizika i transparentno označavanje AI sustava u javnoj uporabi. Građani će biti aktivno uključeni kroz javna savjetovanja, otvorene forume i testne pilote u kojima će moći davati povratne informacije o korištenim AI uslugama. Time ne samo da podižemo razinu povjerenja, već osiguravamo da razvoj AI-ja u Hrvatskoj ostane usmjeren na čovjeka i društveno odgovoran.
Svjetski ekonomski forum predviđa istovremeno stvaranje i nestanak milijuna radnih mjesta zbog umjetne inteligencije. Kako će hrvatski nacionalni AI plan adresirati taj izazov? Što će biti ključno kako bi Hrvatska iskoristila AI za poticanje zapošljavanja i otvaranje novih prilika? – Koji su planovi za prekvalifikaciju radne snage u Hrvatskoj, osobito mladih?
Hrvatski nacionalni AI plan vjerojatno će prepoznati transformaciju tržišta rada kao jedan od ključnih izazova i prilika u eri umjetne inteligencije. Umjesto fokusiranja isključivo na prijetnju gubitka radnih mjesta, strategija bi se trebala usmjeriti na stvaranje temelja za otvaranje novih, kvalitetnijih i tehnološki naprednijih radnih pozicija kroz ulaganje u znanja, vještine i inovacije. Ključno će biti pravovremeno ulaganje u sustave obrazovanja i cjeloživotnog učenja, uz snažnu povezanost sa stvarnim potrebama tržišta rada i tehnološke industrije.
U fokusu će biti razvoj nacionalnog programa za prekvalifikaciju i usavršavanje, s posebnim naglaskom na mlade, nezaposlene i zaposlene u zanimanjima koja su najizloženija automatizaciji. Razvijat će se modularni programi iz područja podatkovne znanosti, programiranja, upravljanja AI sustavima i digitalne pismenosti. Posebna pažnja bit će posvećena razvoju poduzetničkih i STEM vještina kod mladih, uključujući osnivanje AI inkubatora i podršku start-up inicijativama, kako bi Hrvatska ne samo zadržala talente, već ih i aktivno usmjerila prema stvaranju novih gospodarskih vrijednosti.
Kako komentirate inicijativu Europske komisije „Kompas konkurentnosti” u kontekstu umjetne inteligencije i koliko je Hrvatska spremna uskladiti se s tim smjernicama? – Koliko je domaće gospodarstvo spremno prilagoditi se europskim ciljevima u području AI-a? Što HUP Koordinacija za umjetnu inteligenciju planira kako bi se Hrvatska pozicionirala kao konkurentan igrač na europskoj AI sceni?
Inicijativa Europske komisije „Kompas konkurentnosti“ predstavlja važan strateški okvir koji usmjerava države članice prema jačanju tehnološke suverenosti, uključujući napredak u području umjetne inteligencije. Hrvatska u tom kontekstu prepoznaje potrebu za ubrzanom digitalnom transformacijom i usklađivanjem s europskim ciljevima, osobito u segmentima ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanja industrijskih kapaciteta i stvaranja povoljnog regulatornog okruženja za inovacije. HUP koordinacija za AI vidi ovaj okvir kao priliku da se Hrvatska pozicionira kao regionalni lider u razvoju i odgovornoj primjeni AI tehnologija.
Domaće gospodarstvo pokazuje rastući interes za integraciju AI-a, osobito unutar IT sektora, financija i napredne proizvodnje, no još uvijek je prisutan značajan raskorak između velikih i malih poduzeća u pogledu spremnosti i ulaganja. HUP-ova Koordinacija za umjetnu inteligenciju planira poticati suradnju poduzetnika, sveučilišta i istraživačkih centara kroz razvoj industrijskih AI centara izvrsnosti, jačanje pristupa EU fondovima te poticanje eksperimentalnih zona i regulatornih sandboxova za brži razvoj inovativnih rješenja. Ključno će biti stvaranje povjerenja, ubrzavanje implementacije strategije pametne specijalizacije i povezivanje s europskim AI mrežama kako bi Hrvatska bila aktivan i konkurentan sudionik u digitalnoj budućnosti Europe.