U Hrvatskoj više od četvrtine mladih redovito konzumira ilegalne sadržaje, a digitalno piratstvo u Hrvatskoj duboko je ukorijenjen problem koji društvu nanosi ozbiljne financijske i kulturne posljedice.
Depositphotos
Iza svakog „besplatnog sadržaja“ na internetu krije se stvarni trošak koji netko mora podnijeti – autor, producent, tehnološka tvrtka ili država kroz manje porezne prihode. Digitalno piratstvo i dalje predstavlja izazov za domaću medijsku, kulturnu i kreativnu industriju te ima šire gospodarske učinke. Koji su načini za njegovo učinkovitije suzbijanje i kako ojačati sustav zaštite autorskih prava u Hrvatskoj, bila je tema okruglog stola Borba protiv piratstva u digitalnom dobu i panel rasprave Zajedno protiv digitalnog piratstva: regulativa, tehnologija i svijest, održanoga danas u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Telemach Hrvatska te uz sponzorstvo A1 Hrvatska.
„Procjene EU pokazuju da se zbog piratstva godišnje gube milijarde eura prihoda, a Hrvatska, nažalost, nije iznimka. To je ozbiljan društveni i financijski problem. Tehnologija nam tu može dosta pomoći - od praćenja i blokiranja nezakonitih izvora, do povećanja kibernetičke sigurnosti i zaštite korisnika. Važno je govoriti o pogrešnoj percepciji koju građani i poduzeća imaju o besplatnom sadržaju, stoga borba protiv piratstva ne može biti uspješna bez edukacije i podizanja razine digitalne pismenosti. Uloga obrazovnog sustava, medija i poslovne zajednice u razvijanju svijesti o poštivanju autorskih prava jednako je važna kao i zakonske i tehničke mjere,“ rekao je direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo.
Sudionici su istaknuli sustavnu suradnju između javnog, privatnog i regulatornog sektora, kako bi borba protiv piratstva bila učinkovitija, a tržište sigurnije. Cilj je stvoriti okruženje u kojem su kreativnost, znanje i inovacije zaštićeni i cijenjeni, a istodobno omogućiti građanima jednostavan, siguran i legalan pristup digitalnim sadržajima.
„Digitalno piratstvo u Hrvatskoj duboko je ukorijenjen problem koji društvu nanosi ozbiljne financijske i kulturne posljedice. Podaci pokazuju da više od četvrtine mladih u Hrvatskoj redovito konzumira ilegalne sadržaje, što zahtijeva ozbiljan, sustavan i koordiniran odgovor na nacionalnoj razini. Potreban nam je integrirani model suzbijanja piratstva temeljen na modernim digitalnim alatima, edukaciji i snažnoj međuresornoj suradnji. Kada država, industrija i korisnici djeluju zajedno, ilegalne platforme gube snagu, a stvaralaštvo ponovno dobiva vrijednost koju zaslužuje", izjavila je Morana Čulo Jovičić, predsjednica Udruženja za telekomunikacijske i poštanske usluge HGK te direktorica pravnih i regulatornih poslova Telemacha.
Jedanaest bolnica iz Hrvatske i Slovenije, koje su u europski projekt ShieldHealthAdria povezali Telekom Slovenije i Combis, počinje zajednički graditi obranu zdravstvenog sustava od kibernetičkih prijetnji. Sufinanciran iz EU programa Digitalna Europa, dvogodišnji projekt koordinira Telekom Slovenije, dok Combis, dio HT Grupe, vodi procjenu otpornosti bolnica, uvođenje i validaciju sigurnosnih rješenja te edukaciju zdravstvenih djelatnika. Projekt traje 24 mjeseca i ukupno je vrijedan 8,56 milijuna eura, od čega 50 % sufinancira Europska unija.
API-jevi su nevidljivo ljepilo koje drži na okupu moderni internet, omogućujući različitim aplikacijama da razmjenjuju podatke u realnom vremenu. Međutim, upravo je ta nevidljivost i sveprisutnost postala primarna meta kibernetičkih kriminalaca. Podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju zastrašujući trend: napadi usmjereni specifično na API sučelja bilježe rast od 85% na godišnjoj razini, pri čemu je financijski sektor (banke, kartične kuće, fintech startupi) uvjerljivo najpogođenija meta.
Trinaest europskih cloud pružatelja podržalo je inicijativu Europske unije za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim platformama, čime se pitanje digitalne suverenosti ponovno vratilo u središte europske ICT politike. Ta podrška nije samo politička poruka Bruxellesu, nego i signal tržištu da se formira širi savez dobavljača, zakonodavaca i organizacija koje žele jaču ulogu europske infrastrukture u javnom sektoru, kritičnim industrijama i razvoju umjetne inteligencije.
