Wirecard u velikim problemima zbog 2 milijarde eura

Njemačku, ali i svjetsku fintech industriju, potresa izniman skandal jer su nadležne institucije razotkrile prevaru u kojoj je iz najpoznatije njemačke financijsko-tehnološke (fintech) kompanije Wirecard nestalo 1,9 milijardi eura, a čini se da je sve bilo pomno smišljeno kako se novcu ne bi uspjelo doći u trag. Možda novca i nije bilo, a možda i jest.

Realno posljedice su zapravo zabrinjavajuće i ukazuju na manjak regulative i kontrole, što god tko o tome mislio. Naime, posljedice su se osjetile dalje od samih granica Njemačke. Da li je novac nestao ili zapravo nije postojao morat će pokazati istraga, kao i koliko su u cijelu priču upetljani i Wirecardovi revizori odnosno, kako se tvrdi EY (Ernst & Young) je morao znati što se događa.

Iako je 25. lipnja kompanija proglasila bankrot, priča s tim nije stala nego, dapače, tek počela. Sve skupa djeluje kao neka filmska priča i malo tko bi vjerovao da je moguća za izvesti u stvarnosti, da se nije dogodila. Filmska priča u kojoj je očito muljanja bilo na sve strane ili kako bi neki na brdovitom Balkanu rekli to je kao „kreativno knjigovodstvo“. Pa krenimo redom.

Ovlašteni dugogodišnji auditor Ernst & Young (EY) je prije sedam dana odbio potpisati financijsko izvješće kompanije za 2019., citirajući nebrojene nepravilnosti. "Postoje jasni pokazatelji da je riječ o složenoj i sofisticiranoj prijevari u koju je uključeno više stranaka širom svijeta", stoji u izjavi revizora, a malo nakon nje uhićen je izvršni direktor (CEO) kompanije Markus Braun.

Ali, platio je pet milijuna eura jamčevine kako bi se branio sa slobode, što je izazvalo salve kritika jer upitno je otkud mu taj novac, odnosno, je li "prljav" ili nije. Posebnu sumnju budi i činjenica da se Braun povukao s pozicije čim je EY odbio potpisati financijsko izvješće.

"Kompanija je možda žrtva veće prevare", izjavio je na odlasku Braun i tri dana nakon tog, dionice su pale za 85 posto.

Nadalje, iz Wirecarda su naglasili da sporni novac nikad nije ni postojao pa ga zato revizori nisu mogli ni pronaći. Ali, to bi bilo prejednostavno objašnjenje. Naime, kroz posljednjih nekoliko kvartala, Wirecard je prikazivao sjajne poslovne rezultate pa mu je procijenjena vrijednost iznosila vrlo visokih 28 milijardi eura. Time je nadmašila po tržišnoj kapitalizaciji velikane kao što su Deutsche Bank i Commerzbank.

Također, Wirecardu ovog tjedna stiže na naplatu od 1,3 milijarde, treba vratiti i 1,75 milijardi eura posuđenih od 15 banaka, kao i korporativne obveznice od 500 milijuna eura. Ukupno, riječ je o dugovima od 3,5 milijardi eura, ali zajmodavci su se već oprostili od tog novca i odmah su odlučili otpisati zajam te se koncentrirati kako vratiti barem dio novca, no nisu optimisti. Optimizam tek gaje u činjenici da Savezna uprava za nadzor financijskih usluga (BaFin) ima kontrolu nad Wirecard bankom, u kojoj se nazali oko 1,4 milijardi eura pologa i taj bi novac mogao "pokriti" dio dugova jer banka nije uključena u aktualne postupke.

Ipak, ova prevara učinila je svoje pa osim bankrota i traženja zaštite, Wirecard je povukao preliminarne rezultate za 2019., prvo tromjesečje 2020. i prognozu profita za 2020. Ujedno, Wirecard je postao prva kompanija uvrštena u indeks DAX, a da je propala. No, ovako velika prevara ne može se dogoditi bez uključenosti više "strana". Pa makar bila riječ o greški, propustu, namjeri... Ili nečemu trećem, četvrtom ili petom što će sada istražitelji morati otrkiti jer ovo baca jako loše svjetlo na cijelu FinTech industriju.

Da se radi o propustu, tvrdi BaFin, njemački regulator koji se sad našao pod istragom Europske agencija za vrijednosnice i financijska tržišta (ESMA), kako bi se utvrdilo je li bilo propusta u nadzoru i ako se utvrdi da jest, da se predloži što dalje. Nije to sve, EY se također nalazi pod prijetnjama podizanja tužbi jer vjerovnici smatraju da se moralo ranije utvrditi nejasnoće s bilancama.

Ujedno, FREP (Financial Reporting Enforcement Panel) je također pod istragom jer BaFin ga je angažirao da istraži situaciju o financijskom stanju Wirecarda još početkom prošle godine, nakon objave Financial Timesa o manipulacijama i financijskim prevarama. Ali, FREP je postavio samo jednu osobu da istraži optužbe, BaFin se s tim složio i to je podosta nevjerojatno te ostaje dojam kao da se željelo ne otkriti što stoji iza svega. Tek u travnju FREP je angažirao KPMG jer je postalo jasno da se radi o uistinu povećem skandalu. Naime, nije bilo jasno u tom trenutku gdje je milijarda eura i dva i pol mjeseca kasnije stiglo se do aktualnih spoznaja. Da FREP nije toliko nonšalantno, slučajno ili namjerno, pristupio situaciji, propusti su mogli biti otkriveni daleko ranije.

Kao odgovor na sve, BaFin je imenovao izvanrednu upravu da sanira situaciju, ali ona se povukla iz pregovora sa zajmodavcima zbog insolventnosti i prezaduženosti. Upravo zbog toga njemački ministar financija Olaf Scholz poziva na reviziju i jačanje pravila o financijskom nadzoru, a analitičari tvrde kako je sve ovo zapravo kraj za fintech, što možda zvuči katastrofično, ali malo tko će imati vjere u takve kompanije poslije kraha kojem svjedočimo.

Ako pak i bude vjere, svejedno će usluge poskupiti upravo zbog strožih pravila, koja će morati osigurati sigurnost novca, a to košta. Ukratko, nonšalancije više ne može biti. I dok se to sve odnosi na buduće zajmodavce, investitore i korisnike, za Njemačku, Wirecard i regulatore priča je daleko od svog vrhunca. Svakako će bit još potresa.

Posebno ukoliko se ne dođe do glavnog i odgovornog za situaciju. Riječ je o odvjetniku Marku Tolentinu, kojem je mjesto prebivališta Filipini. Čim se "zakotrljala" ova priča, nestao je, nestala je web stranica na kojoj su se nalazili pravni detalji kompanije, nestala je Facebook stranica, ali on je ostavio poruku da je žrtva prevare, krađe identiteta. Istina ili ne, činjenica jest da se njegovo ime nalazi na navodnom depozitu u Bank of the Philippine Islands (BPI), ali taj je novac "preventivno suspendiran". Također, BPI je ranije ovog mjeseca upozorio na "grube malverzacije".

Koje trenutno osjećaju svi korisnici usluga temeljenih na Wirecardu, poput Curvea ili Crypto.coma, ali i mnogih drugih Pocket ili Anna. Milijunima, ponajprije u Velikoj Britaniji, su blokirane kartice i ne mogu do svog novca, ali iz obje kompanije uvjeravaju korisnike da se radi samo o privremenoj situaciji. Samo, kad ta "privremena" situacija završi, tko će dalje riskirati i ostavljati novac kod njih?

Sreća u nesreći za Curve korisnike je u tome što se radi o velikoj kompaniji, koja kao klijenta ima Samsung te stoji iza njegova Samsung Paya. Već to sugerira da će Curve biti u redu i da će nakon cijele ove priče zapravo korisnici dobiti daleko bolju i sigurniju uslugu no što su imali dosad.

Inače, Wirecard je nastao 1999. i na donedavnom vrhuncu imao je 5800 zaposlenika u 26 zemalja svijeta, kao i 330.000 korisnika.