U Hrvatskoj porast kaznenih djela kibernetičkih prijevara od čak 24 posto

"Poštovana, hvala na rezervaciji. Moje ime je Maria i imam za vas važnu informaciju! Prije nego što stignete u hotel, morate popuniti poseban obrazac. Kliknite na ovaj link i popunite sva polja. Potom potvrdite push notifikaciju svoje banke, inače rezervacija neće biti potvrđena."

Poruku ovakvog sadržaja, u kojoj je bilo navedeno i točno ime hotela koji je dan prije rezervirala, dobila je Ivana iz Zagreba putem WhatsAppa. Istovremeno je i njezina prijateljica, koja je također rezervirala isti hotel, primila sličnu poruku s pozivom na hitnu potvrdu podataka putem linka kako bi dobila bolju sobu. Ivana se potom izravno javila platformi preko koje je napravila rezervaciju kako bi provjerila je li riječ o legitimnoj poruci. Tako je saznala da su je zapravo kontaktirali prevaranti s ciljem krađe osobnih i kartičnih podataka, a potom i novca s kartice.

Ime Ivana za ovu je priliku izmišljeno, ali riječ je o stvarnom primjeru koji pokazuje samo jedan od sve češćih oblika financijskih prijevara koje se šire SMS-om, WhatsAppom, e-mailom, telefonom i drugim kanalima. Među njima su i poruke u kojima se obećava brza zarada, nude popusti u nepostojećim trgovinama ili traži hitna uplata novca ili druga akcija, često i od osoba koje se predstavljaju kao članovi obitelji ili prijatelji. Takvi slučajevi više nisu izolirani incidenti, već postaju ozbiljan društveni i ekonomski izazov modernog doba. Kako se svakodnevni život preselio u digitalni prostor, tamo su se preselili i prevaranti, razvijajući nove, sofisticirane metode kojima ciljaju građane svih dobnih skupina.

Globalni podaci ukazuju na zabrinjavajući trend. Prema izvješću Global State of Scams 2025, čak 23 posto odraslih u svijetu u posljednjih je godinu dana bilo žrtva financijske prijevare, a procjenjuje se da su građani zbog prijevara izgubili više od 370 milijardi eura. U Hrvatskoj je stanje jednako alarmantno. Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini zabilježeno je više od 2000 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta povezanih s online prijevarama, što je porast od gotovo 24 posto u odnosu na godinu ranije.

S ciljem podizanja svijesti građana o sve sofisticiranijim financijskim prijevarama Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju "ZABAci oko na prijevare", u kojoj skreće pozornost na najčešće oblike prijevara te savjetuje kako se od njih zaštititi.

"Tijekom posljednjih godina u području financijskih prijevara sve se manje koriste tehnički napadi na sigurnosne sustave, a sve više metode psihološke manipulacije, socijalnog inženjeringa i stvaranja lažnog osjećaja povjerenja. Kao vodeća banka u Hrvatskoj, kontinuiranim ulaganjem u jačanje financijske pismenosti građana nastojimo im pomoći da pravovremeno prepoznaju i izbjegnu potencijalne prijevare. Ključno je da osvijeste vlastitu ulogu i odgovornost u zaštiti od prijevarnih aktivnosti, jer nepažnja može značajno povećati rizik", objasnio je Mario Cicvarić, direktor zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara u Zagrebačkoj banci.

Na digitalnoj platformi "ZABAci oko na prijevare" predstavljene su najčešće vrste financijskih prijevara kojima su izloženi građani, poput krađe kartičnih podataka, izravnih uplata prevarantima ili lažnih obećanja brze i nerealne dobiti, ali i prijevara koje ciljaju poslovne korisnike. Na platformi je moguće saznati i kako financijske prijevare funkcioniraju, kako izgledaju u stvarnim situacijama te na koje znakove upozorenja treba obratiti pozornost, a sve s ciljem povećanja opreza, boljeg prepoznavanja i učinkovitije prevencije financijskih prijevara.