Kao ključna nacionalna financijska infrastruktura, Fina je u suradnji s bankama razvila sustav koji omogućuje provedbu transakcija u roku do pet sekundi, neprekidno tijekom cijele godine, uz najviše sigurnosne standarde. Hrvatska se time svrstava među tehnološki najnaprednije članice Europske unije u području platnih sustava.
Od 9. listopada 2025. Hrvatska i cijela Europska unija ulaze u novu fazu digitalnog financijskog sustava – dan kada sve banke moraju omogućiti slanje instant plaćanja, uz obvezu njihova primanja koja vrijedi od siječnja ove godine. U praksi to znači da građani i poduzetnici mogu slati i primati novac u svega nekoliko sekundi, i to 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, uključujući vikende i praznike, unutar zemlje i prema državama članicama EU.
Kao ključna nacionalna financijska infrastruktura, Fina je u suradnji s bankama razvila sustav koji omogućuje provedbu transakcija u roku do pet sekundi, neprekidno tijekom cijele godine, uz najviše sigurnosne standarde. Hrvatska se time svrstava među tehnološki najnaprednije članice Europske unije u području platnih sustava.
Ova promjena proizlazi iz europske Uredbe o instant plaćanjima (Reg. EU 2024/886), koja obvezuje sve banke u eurozoni i zemlje koje koriste euro da prihvaćaju i šalju takve transakcije. Europska komisija i Europska središnja banka ističu kako je cilj uredbe ubrzati platni promet, potaknuti digitalizaciju i smanjiti ovisnost o globalnim kartičnim divovima poput Vise i Mastercarda.
Jedna od važnih novosti je usluga provjere primatelja plaćanja (Verification of Payee), kojom se prije svake transakcije provjerava podudara li se ime primatelja s IBAN-om, čime se dodatno smanjuje rizik od pogrešnih uplata i internetskih prijevara.
Europska regulativa propisuje i da naknada za instant plaćanja ne smije biti veća od one za klasične SEPA transakcije, što osigurava jednakost troškova za korisnike. Hrvatski bankovni sektor već je tehnički spreman, a sve vodeće banke, poput Zagrebačke banke, Erstea i OTP-a, već su implementirale sustav.
Za građane ova promjena znači trenutačan pristup novcu, jednostavnije i sigurnije plaćanje te mogućnost slanja sredstava u bilo kojem trenutku. Za poduzetnike i državu to znači brži protok novca, veću likvidnost i podršku digitalizaciji poslovanja.
Uvođenjem instant plaćanja Hrvatska ulazi u europski financijski krug budućnosti – u kojem brzina, sigurnost i dostupnost postaju nova norma suvremenog poslovanja i svakodnevnog života.
Zamislite da netko preuzme vaš video s tisuću lajkova i upotrijebi ga za lažnu reklamu. Ili da obrišete profil koji više ne koristite, a poslodavac godinu dana kasnije iskopa vaše stare objave. Ili da kliknete "prihvati sve kolačiće" na nepoznatoj web stranici, a mjesec dana kasnije vaš račun bude hakiran. Nije to filmski scenarij. To se događa i češće nego što mislite.
Apple je izvijestio da je u 2025. blokirao više od 2,2 milijarde dolara potencijalno prijevarnih transakcija u App Storeu. Kompanija je navela da je odbila i više od 2 milijuna prijava aplikacija.
Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.
