Trgovci pozivaju EK da izvrši pritisak na Visa-u i Mastercard zbog visokih naknada

Najveći maloprodajni lanci i internetski trgovci u Europi pozvali su Europsku komisiju da poduzme mjere protiv visokih naknada koje naplaćuju Visa i Mastercard. Tvrdnje trgovaca glase da te kartične kompanije štete konkurentnosti unutar EU-a i ograničavaju tržišne mogućnosti drugih aktera u sektoru platnih usluga.

Američke kompanije Visa i Mastercard već su ranije bile predmet pritužbi trgovaca zbog svojih "shema naknada" te zbog netransparentnosti i složenosti tih troškovnih struktura. Europska komisija već istražuje moguća alternativna rješenja, među kojima se ističe razvoj digitalnog eura, s ciljem smanjenja ovisnosti o velikim pružateljima kartičnog plaćanja. No spori napredak uvođenja digitalne valute izaziva frustracije kod poslovnih subjekata.

"Međunarodne kartične sheme (ICS) su bile u mogućnosti povećavati svoje naknade bez stvarne tržišne konkurencije i bez regulatornog nadzora. Uz to, sustav naknada i pravila učinili su toliko složenim i neprozirnim da sudionici tržišta ne mogu razumjeti, a kamoli osporiti, što i zašto plaćaju", navodi se u zajedničkom pismu koje su trgovci uputili Europskoj komisiji.

Trgovačka udruženja pozvala su EK da poduzme mjere na temelju pravila o tržišnom natjecanju, revidira pravila o međubankovnim naknadama, uvede obvezu veće transparentnosti za međunarodne kartične sheme i ojača ovlasti regulatora da mogu učinkovito intervenirati. Među potpisnicima pisma su poznata imena poput Aldi, Amazon, Carrefour, eBay, H&M, Ikea, Intersport, Marks & Spencer, Worldline, Nexi i Teya.

Visa i Mastercard trenutno obrađuju oko dvije trećine svih kartičnih plaćanja u eurozoni. Od 2018. do 2022. godine, ukupni porast naknada u okviru ICS-a iznosio je 33,9  posto, što u prosjeku predstavlja godišnje povećanje od 7,6  posto iznad inflacije. Prema tvrdnjama trgovaca, ta poskupljenja nisu rezultirala nikakvim poboljšanjima u uslugama za europske trgovce i potrošače.

U fokusu ove inicijative nalazi se i pitanje tržišne koncentracije. Visa i Mastercard imaju gotovo monopolistički položaj na tržištu kartičnih plaćanja u EU-u, što im omogućuje slobodno određivanje naknada. Europska komisija je još 2015. regulirala međubankovne naknade (interchange fees) Uredbom (EU) 2015/751, ograničivši ih na 0,2  posto za debitne i 0,3  posto za kreditne kartice, no to ne obuhvaća sve druge naknade koje trgovci plaćaju, poput tzv. scheme fees.

Tijekom pandemije COVID-19 potrošnja se dodatno prebacila na digitalne i kartične kanale, što je dodatno povećalo prihode kartičnih mreža, ali i dodatno opteretilo trgovce. Mnoge tvrtke, posebno manje, ističu da nemaju mogućnost izbora jer alternativni sustavi plaćanja poput SEPA Instant, digitalnog eura ili nacionalnih sustava još uvijek nisu masovno prihvaćeni.

Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija intenzivirali su u 2024. godine rad na eksperimentalnim fazama digitalnog eura, no njegovo operativno uvođenje očekuje se tek nakon 2026. godine. Do tada, trgovci nastoje izvršiti pritisak na Komisiju kako bi se spriječile daljnje jednostrane promjene naknada i stvorilo konkurentnije tržište platnih usluga u Europskoj uniji.