Europski sud pravde donio je povijesnu odluku, koja bi mogla označiti kraj za “Like“ i “Share“ gumbiće koje možemo vidjeti na praktički svim web stranicama. Barem u obliku kao što smo imali dosad! Jer, prema odluci, svi koji nude “Like“ i “Share“ mogućnosti odgovorni su za podatke koji se šalju Facebooku, gigantu koji stoji iza “Like“ i “Share“.
Ukratko, kad se postavlja na web stranicu "plugin" koji omogućava pojavljivanje tih gumbića, automatski se s tim povlači i praćenje korisnika kroz kolačiće, trackere i razne druge za korisnike neželjene stvari, a za Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) neprihvatljivu situaciju.
Ali, malo opširnije... Cijela priča počela je 2015., kad je njemačka trgovina za prodaju odjeće Fashion ID, završila na sudu jer je navodno slala privatne podatke svojih korisnika Facebooku. Naravno, bez njihova odobrenja. I, Sud je donio odluku prema kojoj je upravo Fashion ID odgovoran za prikupljanje i slanje tih podataka, a sve zbog činjenice da je na svojoj web stranici imao istaknut gumbić "Like" kako bi njihovi proizvodi bili vidljiviji na Facebooku.
Ono što se ovime postiže jest da će svi koji imaju "Like" i "Share" na svojim stranicam morati dobiti odobrenje korisnika, prije no što krenu sa slanjem podataka Facebooku, koji svakako neće prekinuti dosadašnju praksu, niti mora. Samim time, korisnici bi mogli ostati bez "Like" i "Share", ali zaštitili bi svoju privatnost.
Dakle, sad će sve biti na pojedincu, a to je upravo ono što se konstantno želi postići, barem na tlu Europske unije. Da se prekine ta praksa "rada iza leđa", prikupljanja informacija i distribuiranja tko zna gdje i tko zna na koji način. Ovako ipak postoji određena kontrola, kao i određena odgovornost. I, to je vjerojatno tek prvi korak u promjenama navika najvećih tehnoloških kompanija i svih onih koji se njima služe da bi profitirali.
Nokia i Vodafone Group dogovorili su uključivanje mrežnih API-ja operatora u Nokijine proizvode za sprječavanje prijevara i autentifikaciju. Njihova rješenja trebala bi pojačati borbu protiv kibernetičkog kriminala diljem Europe.
Amazonov interni alat za pisanje koda temeljen na umjetnoj inteligenciji, Kiro, našao se u središtu žustre rasprave nakon što je Financial Times objavio da je upravo taj sustav izazvao 13‑satni prekid rada AWS‑ove usluge u prosincu prošle godine. Prema anonimnim izvorima, Kiro je nakon što su mu inženjeri odobrili provedbu promjena na produkcijskom sustavu odlučio “obrisati i ponovo kreirati okruženje”, što je privremeno onesposobilo AWS Cost Explorer u jednoj od dviju regija Amazona u kontinentalnoj Kini. Iako je riječ o pomoćnom alatu za analizu troškova, a ne ključnim servisima poput računalnih, spremišnih ili baza podataka, incident je potaknuo ozbiljna pitanja o razini ovlasti koje se daju agentičkim AI alatima unutar kritične cloud infrastrukture.
Čak 90 posto neizvršnih direktora nema jasnu razinu povjerenja u vrijednost ulaganja u kibernetičku sigurnost, pokazuje istraživanje tvrtke Gartner. Samo 10 posto neizvršnih direktora izražava snažno povjerenje u vrijednost ulaganja ili inicijativa u području kibernetičke sigurnosti, navodeći da njihova organizacija ima odgovarajuću ravnotežu između razine zaštite i troškova.
