Smisao GDPR je zaštita ljudi, ne samo podataka

Smisao GDPR je zaštita ljudi, ne samo podataka

Povodom Europskoga dana zaštite osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je konferenciju Digitalna transformacija i zaštita osobnih podataka u doba globalne pandemije. U fokusu su bili mikro, mali i srednji poduzetnici koji su tijekom koronakrize postali najugroženiji dio gospodarskoga sustava u Hrvatskoj i cijeloj EU.

Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Odjela za informacijsku sigurnost i obrazovanje HGK, Petar Mišević, istaknuo je da je Komora u suradnji s Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) od početka studenog 2020. do danas, u sklopu projekta ARC (Awareness Raising Campaing For SMEs), održala 13 radionica o usklađivanju poslovanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) za malo i srednje poduzetništvo na kojima je sudjelovalo 1100 polaznika. „Kroz ovaj projekt želimo ojačati kapacitete hrvatskoga gospodarstva i njegovu otpornost na računalni kriminalitet osvješćivanjem važnosti zaštite osobnih podataka“, poručio je Mišević, dodavši kako će se radionice HGK i AZOP-a nastaviti sve do lipnja ove godine.

Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) poručio je da su naši osobni podaci naša imovina i imamo pravo znati tko i kako njima raspolaže. Zaštita privatnosti spada u temeljna ljudska prava, stoga je važno da se ona provodi po zakonu. Za pojedince, ali i tvrtke je važno da znaju kome se njihovi podaci dijele i kako se obrađuju. Ključ razvoja digitalne ekonomije je povjerenje, a u regulaciji upravljanja osobnim podacima glavnu ulogu ima GDPR. Njegovo kvalitetno provođenje donosi i određene troškove, što malim i srednjim poduzetnicima otežava poslovanja, no ulaganja u sigurnost su investicije koje se višestruko isplate. Stoga AZOP u suradnji s HGK malim i srednjim poduzetnicima pruža potporu u sklopu projekta ARC“, kazao je Vukić.

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić, apostrofirao je važnost odgovornoga ponašanja građana. „Zbog pandemije imamo puno više korisnika sustava e-građani i svih drugih digitalnih usluga, što traži veći oprez u zaštiti osobnih podataka. Trenutno imamo 85 aktivnih usluga i preko 1,2 milijuna korisnika, a te brojke konstantno rastu“, rekao je Gršić.

Europski nadzornik za zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski osvrnuo se na promjene koje je 2020. donijela na područje zaštite podataka, a iznio je i svoju viziju budućnosti po tom pitanju. „Mi ne nadziremo direktno ni tržište ni tvrtke, ali imamo dvije važne uloge u harmonizaciji pristupu podacima. Prvi je da smo glavno savjetodavno tijelo u svim legislativnim procesima Unije, a drugi je da nadziremo korištenje osobnih podataka u administrativnim procesima EU-a. Pandemija je privatnost dovela u centar pozornosti, što je dobra stvar jer je to problematika o kojoj uvelike ovisi budućnost Unije. Pokazala nam je da moramo doći do kvalitetnih paneuropskih rješenja koji će olakšati poslovanje tvrtkama na jedinstvenom tržištu, ali i svakodnevni život našim građanima. Izazovi koji su pred nama su regulacija big tech kompanija koja mora biti stroža i donošenje akata poput Digital market acta, koji će regulirati zaštitu privatnosti. Poanta svega je da štitimo ljude, a ne samo podatke, stoga regulativa mora omogućavati razmjenu podataka na jednom civiliziranom nivou koji, uz privatnost, poštuje kreativnost i inovativnost“, izjavio je Wiewiórowski.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, naglasila je kako je koronakriza promijenila živote svih nas, a neki su je iskoristili za širenje straha i lažnih informacija. „EK taj problem uzima vrlo ozbiljno i posebno se fokusira na pametnu digitalizaciju poduzeća. Kako bismo podigli otpornost gospodarstva, bitno je da što više MSP-ova krene u digitalizaciju, a to zahtijeva stabilan sustav kibernetičke sigurnosti. Vidjeli smo kako su se tvrtke brzo prilagodile novim uvjetima, a takva adaptacija će biti potrebna i ubuduće kako bi se korisnicima ponudile nove, nišne usluge. To će biti i prilika da hrvatsko gospodarstvo napreduje velikim koracima“, smatra Šuica.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, naglasio je da su naši podaci izloženi velikim rizicima. „Tehnološki napredak je drastično izmijenio njihovo prikupljanje i obradu pa su oni postali pokretač globalnoga gospodarstva. Pandemija nas je preselila online, a tu su se digitalne javne usluge pokazale kao ključne. Mi smo svjesni važnosti digitalizacije, konstantno radimo na unapređenju naših alata i usluga za građane i razvijanju novih“, rekao je Malenica, uz napomenu da se smanjivanjem administrativnih barijera snižavaju troškove poslovanja usporedno s jačanjem povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je da mu je drago što je fokus konferencije na MSP-ovima jer su oni u pandemiji najviše pogođeni. „Kroz proteklu godinu dana smo puno uložili da im olakšamo da prebrode ovu krizu. Donijeli smo financijske instrumente kroz koje smo nekoliko milijardi kuna dali za njihov oporavak. S početkom ove godine krenula je i nova financijska perspektiva EU u kojoj imamo na raspolaganju ogromna sredstva za osnaživanje ekonomije. Važno je da znatni dio tih sredstava usmjerimo prema MSP-ovima i osiguramo što više kvalitetnih projekata digitalne transformacije“, istaknuo je Žunac.

U sklopu konferencije održan je i panel Nakon Covida-19: trenutno stanje i budući razvoj, na kojem su raspravljali vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci s područja zaštite osobnih podataka i informacijske sigurnosti.

Još iz kategorije

Kibernetički kriminalci sve češće koriste metode glasovnog phishinga za proboje sustava

Kibernetički kriminalci sve češće koriste metode glasovnog phishinga za proboje sustava

28.11.2022.

Kibernetički kriminalci u sve  se većoj mjeri okreću prema hibridnim metodama phishing napada koji kombiniraju e-mail i glasovne forme poznate kao 'vishing' ili 'voice/glasovni phishing'. Na taj način uspijevaju se probiti u korporativne mreže kako bi postavili temelje za ransomware ili neke druge hakerske napade vezane uz krađu podataka.

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada

26.11.2022.

Kibernetički napadi su sve brojniji i intenzivniji, dnevno se bilježi čak do sedam milijuna kibernetičkih napada. Motivi ovih napada su razni – od financijskih iznuda, krađa podataka pa sve do kontrole vitalnih resursa. Vrijeme u kojem živimo i ratovi kojima, nažalost, svjedočimo više ne uključuju samo konvencionalno oružje, već i puno sofisticiranije, kibernetičko.

Suradnja SAD-a i Hrvatske u borbi protiv kibernetičkog kriminala

Suradnja SAD-a i Hrvatske u borbi protiv kibernetičkog kriminala

25.11.2022.

Hrvatska delegacija predvođena ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenica boravila je na studijskom putovanju u Sjedinjenim Američkim Državama posvećenom borbi protiv kibernetičkog kriminala.