U svojoj odluci o nezakonitom monopolu, savezni sudac Amit Mehta iz Washingtona istaknuo je da Google više neće smjeti ulaziti niti održavati ekskluzivne ugovore koji se odnose na distribuciju Google pretraživača, Chromea, Google Assistanta i njegove aplikacije Gemini. Tehnološki div također će morati učiniti dostupnim određenim konkurentima podatke iz indeksa pretraživanja i interakcija korisnika, ali ne i podatke o oglašavanju.
Američki sudac odlučio je da će Google morati dijeliti podatke o internetskom pretraživanju s konkurencijom kako bi se smanjila njegova monopolska moć. Međutim, tvrtka neće biti prisiljena prodati svoj preglednik Chrome niti operativni sustav Android.
U ovom povijesnom antimonopolskom slučaju sud je odbacio zahtjev Ministarstva pravosuđa da se Google prisili na prodaju preglednika Chrome te nije uključio mogućnost odvajanja Androida. Sudac je napisao: „Tužitelji su pretjerali tražeći prisilnu prodaju tih ključnih sredstava, koja Google nije koristio za provođenje nezakonitih ograničenja.“
U svojoj odluci o nezakonitom monopolu, savezni sudac Amit Mehta iz Washingtona istaknuo je da Google više neće smjeti ulaziti niti održavati ekskluzivne ugovore koji se odnose na distribuciju Google pretraživača, Chromea, Google Assistanta i njegove aplikacije Gemini. Tehnološki div također će morati učiniti dostupnim određenim konkurentima podatke iz indeksa pretraživanja i interakcija korisnika, ali ne i podatke o oglašavanju.
Sud je suzio skupove podataka koje Google mora dijeliti kako bi se pravni lijek prilagodio njegovom protukonkurentskom ponašanju. U odluci na 226 stranica objašnjeno je da Googleu neće biti zabranjeno isplaćivanje partnerima, uključujući Apple, za prethodno učitavanje ili pozicioniranje Google pretraživača, Chromea ili njegovih proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Sudac smatra da bi ukidanje tih uplata gotovo sigurno nanijelo znatnu, a u nekim slučajevima i pogubnu štetu partnerima u distribuciji, povezanim tržištima i potrošačima. To znači da Googleovi dogovori o zadanim postavkama pretraživanja mogu i dalje ostati na snazi.
Odluka u ovom slučaju predstavlja jednu od najvažnijih točaka u recentnoj povijesti američkog antimonopolskog prava, jer je riječ o prvom velikom pokušaju da se ograniči dominacija digitalnih divova poput Googlea kroz sudske mjere. U posljednjem desetljeću Google je bio suočen s nizom tužbi u Europskoj uniji, gdje je već kažnjen s više milijardi eura zbog zlouporabe tržišne moći, dok u SAD-u ovakve presude rijetko završavaju obvezom razdvajanja poslovnih jedinica. Analitičari smatraju da će prisiljavanje Googlea na dijeljenje podataka otvoriti prostor manjim igračima, ali će istodobno zadržavanje plaćanja partnerima poput Applea očuvati status quo u distribuciji internetskog pretraživanja. Ipak, dugoročno gledano, regulatorni pritisci mogli bi dovesti do postupne promjene tržišnih odnosa, jer sve veća važnost umjetne inteligencije i novih načina pretraživanja prijeti narušiti dominaciju klasičnog modela pretraživača. Ova presuda stoga ima potencijal oblikovati globalni regulatorni pristup velikim tehnološkim tvrtkama u godinama koje dolaze.
Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.
Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.
Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.
