Kako bi odgovorile na prijetnje, banke moraju kontinuirano provjeravati identitet klijenata tijekom cijelog životnog ciklusa. Biometrijska bihevioralna analiza, poput ritma tipkanja ili obrasca dodira, igra ključnu ulogu u prepoznavanju anomalija u stvarnom vremenu.
Novo istraživanje Juniper Researcha predviđa rast prijevara za 153 posto do 2030., s 23 milijarde dolara u 2025. na 58,3 milijarde dolara u 2030. Glavni razlog leži u evoluciji prijevarnih tehnika poput sintetičke krađe identiteta, pri čemu se kombinacijom stvarnih, ukradenih i lažnih podataka stvaraju nove osobe koje zatim otvaraju račune i apliciraju za kredite. Ova inovacija u prijevarama potiče rast ulaganja u nove tehnike prevencije.
Prijetnje sintetičkim identitetom postaju sve sofisticiranije, oslanjajući se na umjetnu inteligenciju kako bi se brzo stvorili uvjerljivi novi identiteti temeljeni na ukradenim podacima. Takvi identiteti ostaju neotkriveni dulje vrijeme i omogućuju veću financijsku štetu bankama.
Budući da su djelomično utemeljeni na stvarnim informacijama, uspijevaju proći tradicionalne statične provjere, prisiljavajući financijske institucije na modernizaciju metoda otkrivanja i prevencije prijevara.
Kako bi odgovorile na prijetnje, banke moraju kontinuirano provjeravati identitet klijenata tijekom cijelog životnog ciklusa. Biometrijska bihevioralna analiza, poput ritma tipkanja ili obrasca dodira, igra ključnu ulogu u prepoznavanju anomalija u stvarnom vremenu.
„Porast prijevarnih transakcija ima posljedice koje nadilaze sam gubitak novca. Nedavni slučajevi u kojima su banke poput Monza, Barclays i TD Banka kažnjene zbog neuspjeha u pravodobnom prepoznavanju rizičnih transakcija pokazuju da regulatori ovo pitanje shvaćaju vrlo ozbiljno. Financijske institucije moraju povećati ulaganja u timove i tehnologiju za otkrivanje prijevara kako bi izbjegle daljnje novčane i reputacijske gubitke“, naglasila je Lorien Carter, viša analitičarka u Juniper Researchu.
Očekivani rast financijskih prijevara ističe važnost globalne suradnje između regulatora, banaka i tehnoloških tvrtki. Digitalizacija financijskih usluga i širenje mobilnog bankarstva dodatno povećavaju površinu napada, dok kriminalne mreže sve češće koriste generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje uvjerljivih phishing poruka, deepfake identiteta i automatiziranih napada.
Prema procjenama industrije, banke će do kraja desetljeća uložiti desetke milijardi dolara u napredne sustave kibernetičke sigurnosti, uključujući multifaktorsku autentifikaciju, AI modele za prepoznavanje obrazaca i sustave za analizu ponašanja korisnika u stvarnom vremenu.
Regulativa poput europske Direktive o platnim uslugama (PSD3) ili američkih smjernica o otpornosti financijskog sustava postavlja sve strože zahtjeve, ali i stvara okvir za bolju zaštitu potrošača. Iako potpuna eliminacija prijevara nije realna, kombinacija tehnologije, regulative i edukacije korisnika mogla bi znatno smanjiti njihov financijski i društveni učinak.
Manje od tri godine nakon početnog lansiranja, platforma Threads tvrtke Meta Platforms dosegla je 500 milijuna mjesečno aktivnih korisnika. Riječ je o važnoj prekretnici za platformu u trenutku kada pokušava dodatno produbiti angažman kroz nove alate za zajednice i personaliziranu kontrolu feeda.
Rast potražnje potaknut umjetnom inteligencijom dosegao je razinu na kojoj ni najveće tehnološke tvrtke ne mogu zadovoljiti potrebe isključivo vlastitom infrastrukturom. Prema dostupnim navodima, jedna velika tvrtka počela je dodavati kapacitete konkurentskog pružatelja usluga u oblaku kako bi odgovorila na rast potaknut umjetnom inteligencijom, nakon što je opterećenje vlastite infrastrukture dovelo do niza problema s pouzdanošću usluge.
Od 1. srpnja 2026. godine Fina od Zagrebačke burze preuzima izdavanje LEI oznaka (Legal Entity Identifier) za poslovne subjekte u Hrvatskoj. Korisnicima će pritom biti dostupan Fina LEI servis, nova digitalna platforma za izdavanje, održavanje i upravljanje LEI oznakama.
