Ovaj značajan rast potaknut je sve širom integracijom rješenja temeljenih na konverzacijskoj umjetnoj inteligenciji (AI) unutar naprednih komunikacijskih platformi, kao što su poslovne poruke putem RCS (Rich Communication Services) protokola i OTT (over-the-top) aplikacije za razmjenu poruka.
Novo istraživanje analitičke kuće Juniper Research predviđa da će globalna potrošnja na e-trgovinu putem komunikacijskih kanala s bogatim medijskim sadržajem porasti s 14 milijardi američkih dolara u 2025. godini na gotovo 19 milijardi dolara do 2027. godine. Ovaj značajan rast potaknut je sve širom integracijom rješenja temeljenih na konverzacijskoj umjetnoj inteligenciji (AI) unutar naprednih komunikacijskih platformi, kao što su poslovne poruke putem RCS (Rich Communication Services) protokola i OTT (over-the-top) aplikacije za razmjenu poruka. Upravo ove tehnološke integracije otvaraju nove prodajne kanale za trgovce u e-trgovini i omogućuju pružateljima poruka da razviju nove izvore prihoda.
Juniper Research ističe kako je složen regulatorni okvir koji se odnosi na mobilna plaćanja trenutno najveći izazov za dobavljače mobilnih poruka koji žele ući u prostor e-trgovine. Kako komunikacijski kanali s bogatim sadržajem nastavljaju rasti, pružatelji usluga razmjene poruka morat će surađivati s etabliranim pružateljima platnih usluga kako bi omogućili integraciju sigurnih i usklađenih rješenja za plaćanje u okviru svojih komunikacijskih kanala.
Vrijednost svih transakcija e-trgovine na globalnoj razini trebala bi doseći 8,4 bilijuna dolara do 2026. godine. Iako komunikacijski kanali s bogatim medijskim sadržajem trenutno čine manje od 1 posto tog ukupnog volumena, prilika za pružatelje usluga poruka da zauzmu poziciju u e-trgovinskom ekosustavu i ostvare nove prihode ima veliki strateški značaj. Prema mišljenju analitičara iz Juniper Researcha, upravo konverzacijska umjetna inteligencija, primijenjena unutar bogatih komunikacijskih platformi, predstavlja idealan alat za povećanje udjela tih kanala u sve većoj e-trgovinskoj potrošnji.
Autorica istraživanja Molly Gatford istaknula je da bi u partnerstvima s platnim pružateljima pružatelji poruka trebali razmotriti uključivanje modela dijeljenja prihoda. Dodala je kako bogati medijski kanali nude znatno atraktivnije korisničko iskustvo, čime se povećava vrijednost konverzacijskih komunikacijskih kanala unutar e-trgovinskog ekosustava te trgovcima omogućuje da dopru do novih korisnika.
Dodatno, uloga RCS-a u poslovnom komuniciranju bilježi uzlet jer sve više operatora i proizvođača uređaja podržava taj protokol, koji nadilazi mogućnosti SMS-a, nudeći podršku za multimedijalne sadržaje, interaktivne izbornike i sigurnu razmjenu podataka. Google već snažno promovira RCS kroz aplikaciju Messages, dok pojedini mobilni operateri u Europi i Aziji testiraju izravne integracije s rješenjima za plaćanje. Istodobno, OTT aplikacije poput WhatsAppa, Vibera i Telegrama istražuju poslovne modele koji uključuju prodaju proizvoda i usluga unutar razgovora, čime se brišu granice između komunikacije i konverzije.
Očekuje se da će daljnji razvoj europske regulative, uključujući Direktivu o digitalnim uslugama (DSA) i novu regulativu o instant plaćanjima u eurima, dodatno oblikovati tržišni prostor u kojem će rasti konverzacijska e-trgovina. Time će mobilna komunikacija sve više postajati ne samo kanal za korisničku podršku, već i središnji element digitalne prodaje.
Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.
Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.
Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.
