Održani Dani e-infrastrukture u Srcu

Održani Dani e-infrastrukture u Srcu

Foto: Dražen Tomić

Sveučilišni računski centar je od 23. do 25. svibnja 2016. organizirao Dane e-infrastrukture. Dani e-infrastrukture nastali su spajanjem nekoliko tradicionalnih okupljanja korisnika Srca -Dana e-infrastrukture, Dana sustava AAI@EduHr, Dana digitalnih repozitorija i Okupljanja korisnika ISVU REST API-ja.

Tijekom tri dana više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske raspravljalo je o stanju, ostvarenjima, ali i o planovima razvoja moderne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te posebno o sustavima i uslugama koje razvija i održava Srce. Organizirane su dvije panel-diskusije, kao i niz tematskih rasprava i predavanja.

Ova tri radna dana posvećena intenzivnim raspravama o stanju i mogućnostima uporabe najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u modernoj znanosti i obrazovanju ujedno su bila i završno događanje kojim je Srce obilježilo 45. godišnjicu svojeg uspješnog rada.

Prvi dan događanja nosio je naziv „Znanost, obrazovanje i e-infrastruktura“, a prvenstveno je bio namijenjen čelnicima i drugim osobama koji promišljaju strategiju razvoja i donose odluke u sustavu znanosti i obrazovanja, odnosno u ustanovama toga sustava. Dvije glavne teme prvog dana bile su - „Financiranje i održivost znanstvene e-infrastrukture“ te „Načela i praksa otvorenosti u sustavu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj“.

Prvoj panel-diskusiji prethodila su uvodna predavanja koja su održali: akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost na temu „Financiranja znanstvenih projekata i infrastrukture putem zaklade“, dr. sc. Dubravko Kičić, izvršni direktor i predsjednik Uprave BIOCentra na temu „Uloga e-infrastrukture u razvoju biotehnologije“ te prof. dr. sc. Zlatan Car, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci, na temu „E-infrastruktura kao temelj modernog Sveučilišta“. Panel-diskusiju moderirao je Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca.

Tijekom vrlo zanimljive panel-diskusije raspravljalo se u kojoj mjeri i na koji način informacijske i komunikacijske tehnologije treba pretvoriti iz tehnološkog alata u pokretača ostvarivanja strateških ciljeva u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Sudionici panela dotakli su se i trenutačnog stanja razvijenosti e-infrastrukture u Hrvatskoj, prednosti i mana trenutnog modela izgradnje i financiranja e-infrastrukture, te mogućih pravaca unapređenja. Kao posebno važno, sudionici rasprave su istaknuli da je današnje istraživanje i visoko obrazovanje nezamislivo bez moderne e-infrastrukture te je stoga, iz kuta svih dionika, važno na vrijeme saznati e-infrastrukturne potrebe (e-potrebe) zajednice kako bi se bolje mogla planirati potrebna ulaganja u pojedine komponente e-infrastrukture. Naglasak je stavljen i na potrebu optimalnog iskorištavanja novih mogućnosti financiranja izgradnje e-infrastrukture poput financiranja sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te programa Europske unije.

Uvodna predavanja u drugu panel-diskusiju pod nazivom „Načela i praksa otvorenosti u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj“ održali su doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru i Institut Ruđer Bošković na temu „Otvorena znanost - Europa poziva na djelovanje“, izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, pod nazivom „Otvoreni podaci Dunavske regije - otvorena podatkovna infrastruktura u praksi“ i Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom „Otvoreni obrazovni sadržaji i otvoreno obrazovanje - od politike EU do prakse u Hrvatskoj“.

Panel-diskusija bavila se temama važnosti otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i važnosti otvorenih obrazovnih sadržaja, suštine i važnosti otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja i kako ih ostvarivati/ostvariti u Hrvatskoj.

Moderator ove panel-diskusije bio je dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra, a panelisti su bili izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, predstojnik Zavoda za primijenjenu geodeziju, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru i Institut Ruđer Bošković i prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici ovog panela složili su se da otvoreni pristup znanstvenim informacijama i otvoreni obrazovni sadržaji uvelike pridonose vidljivosti i institucija i pojedinaca iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali i kvaliteti istraživačkog i obrazovnog procesa. Nedvojben je značaj koji se pitanjima otvorenog pristupa i otvorenih obrazovnih sadržaja, odnosno otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju, kao značajnim čimbenicima razvoja i napretka društva, daje u dokumentima i inicijativama Europske unije. Raspravljalo se o potrebi i mogućnostima poticanja otvorenog pristupa, posebno o mjerama koje je moguće i potrebno poduzimati kako na razini sustava znanosti i obrazovanja, tako i na razini pojedinih institucija toga sustava. U kontekstu poticanja i omogućavanja otvorenog pristupa u Hrvatskoj govorilo se o potrebi promjena modela financiranja znanosti i obrazovanja, kao i kriterija vrednovanja i napredovanja u tim sustavima. Raspravljalo se i o potrebi transparentnog uređivanja pitanja intelektualnog vlasništva unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja, koja u konačnici ne smiju i ne trebaju biti prepreka otvorenom pristupu, nego otvoreni pristup i transparentno uređena prava intelektualnog vlasništva predstavljaju komplementarne dijelove iste uređene cjeline.

Drugi dan događanja bavilo tehničkim i operativnim aspektima e-infrastrukture. U okviru druge teme "Gradimo hrvatski otvoreni znanstveno-obrazovni oblak" predstavljeni su relevantni računalni resursi koje znanstvenici mogu koristiti u računalno intenzivnim istraživanjima. Osim infrastruktura za napredno računanje koje se nalaze u Srcu (HPC klaster Isabella, CRO NGI, FedCloud i cloud usluge Srca), predstavljeni su i novi HPC resursi - superračunalo Bura smješteno na Sveučilištu u Rijeci te HPC klaster MZOIP-a za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koji je smješten u Srcu i integriran u klaster Isabella. Kroz raspravu se u nekoliko navrata ponavljala potreba za većim i konkretnijim povezivanjem znanstvenika i računalnih stručnjaka. Bitnu ulogu u tom povezivanju odigrat će i strateški projekt Hrvatski znanstveno-obrazovni oblak (HR-ZOO), kojeg koordinira Srce. U okviru projekta se namjeravaju uspostaviti nacionalna sjedišta (u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu), grid-sjedišta s klasterima za znanstveno računanje, HPC-sjedišta za posebno zahtjevna računanja, cloud-sjedišta za računalne i podatkovne resurse opće namjene, diskovni i tračni resursi za pohranu velikih kolekcija podataka te nova širokopojasna okosnica nacionalne akademske mreže. U sklopu projekta je previđen je i rad na ljudskim resursima, ne samo za upravljanje i održavanje uspostavljene e-infrastrukture, već i uspostava koncepta e-znanstvenika, osoba koji će približiti e-infrastrukturu znanstvenicima iz pojedinih područja.

Posrednički sloj e-infrastrukture predstavljen je izlaganjima o globalnom sustavu elektroničkih identiteta – eduGAIN i hrvatskom nacionalnom identifikacijskom i autentikacijskom sustavu – NIAS.

U okviru treće teme, tijekom drugog radnog dana, pod nazivom "Interoperabilnost informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju" u središtu je bila tehnologija REST API koja se koristi kao temelj za interoperabilnost i razmjenu podataka između informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanosti. Prikazani su primjeri uporabe REST API programskog sučelja Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), Osim stručnjaka iz Srca, svoja iskustva su prikazali stručnjaci sa Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Stručnjaci iz Srca prikazali su stanje i planove razvoja REST API programskih sučelja drugih nacionalnih infromacijskih sustava koje Srce gradi: Informacijskog sustava studentskih prava (ISSP), Informacijskog sustava akademskih kartica (ISAK), sustava Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (Dabar) i Informacijskog sustava Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ISRHKO).

Uz predavanja, održana je i radionica „Islandora za programere“ na kojoj je bio prikazan i objašnjen proces unosa i pohrane objekata te izrada obrazaca za unos metapodataka. Polaznici su dobili uvid u razvojni proces izrade novog paketskog rješenja za skladištenje nove vrste digitalnih objekata te prilagodbu postojećih komponenti Islandore korisničkim potrebama. Podsjećamo, Islandora je programski temelj važne usluge u sustavu znanosti i visokog obrazovanja - Dabra (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji).

Posljednji, treći dan događanja bio je posvećen pitanjima brige za podatke i informacije, odnosno digitalnu imovinu koja predstavlja temeljnu vrijednost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U fokusu su bili važni elementi nacionalne podatkovne infrastrukture za koje brine Srce - nedavno uspostavljena nova komponenta nacionalne e-infrastrukture - sustav digitalnih arhiva i repozitorija Dabar i već poznata uspješnica - sustav Hrčak - portal znanstvenih i stručnih časopisa Hrvatske. U prvom dijelu programa predstavljen je rad i prvi rezultati radnih skupina zaduženih za razvoj pojedinih elemenata Dabra. Ove radne skupine okupljaju stručnjake iz različitih područja s različitih ustanova, a uspostavljene su kako bi se omogućilo aktivno sudjelovanje zajednice u razvoju Dabra.

Iz programa valja izdvojiti i predavanje Laure Paglione, direktorice Strateških inicijativa, organizacije ORCID. Prezentacija je pružila osnovne informacije o mogućnostima korištenja ORCID identifikatora, a raspravljalo se i o tome kako se taj identifikator koristi na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Istaknuta je i najnovija značajka ORCID-ovog registra - njegovo povezivanje s međunarodnim sustavom eduGAIN, a time i s nacionalnim federacijama elektroničkih identiteta poput hrvatskog AAI@EduHr.

 

Još iz kategorije

Alibaba ponovno oborila rekord online prodaje za Singles Day

Alibaba ponovno oborila rekord online prodaje za Singles Day

16.11.2019. komentiraj

Alibaba je na Dan samaca 11.11. uprihodila nevjerojatnih 38,4 milijardi američkih dolara od prodaje putem svoje e-trgovine, ali i uz partnerstva s maloprodajnim i veleprodajnim trgovačkim lancima u Kini. I to sve za samo 24 sata! To je za 7,6 milijardi dolara bolji rezultat nego prošle godine. Ali, krenimo redom...

Addiko Bank osvojila nagradu za najbolju europsku inovaciju bankarskog proizvoda odnosno uslugu

Addiko Bank osvojila nagradu za najbolju europsku inovaciju bankarskog proizvoda odnosno uslugu

16.11.2019. komentiraj

Addiko Virtualna poslovnica proglašena je najboljom europskom bankarskom inovacijom u cijeloj Europi te je Addiko banci na svečanoj ceremoniji u Pragu uručena nagrada 'Retail Banking Europe Awards 2019 - Best Product Innovation'.

Mobilno igranje na 5G mreži

Mobilno igranje na 5G mreži

15.11.2019. komentiraj

U A1 5G Gaming Areni na Reboot InfoGameru  powered by A1 danas je po prvi puta u regiji i među prvima u svijetu, mobilne igre igrati na 5G mreži. Veliko finale četvrte sezone A1 Adria Lige igra se na testnoj A1 5G mreži. Natjecatelji će koristiti Huawei Mate 20X 5G uređaje. Danas je održano finale u dvjema igrama Hearthstone i Clash Royale, a vikend je rezerviran za računalne igre CS:GO i DOTA 2.