Održani Dani e-infrastrukture u Srcu

Sveučilišni računski centar je od 23. do 25. svibnja 2016. organizirao Dane e-infrastrukture. Dani e-infrastrukture nastali su spajanjem nekoliko tradicionalnih okupljanja korisnika Srca -Dana e-infrastrukture, Dana sustava AAI@EduHr, Dana digitalnih repozitorija i Okupljanja korisnika ISVU REST API-ja.

Tijekom tri dana više od 200 sudionika iz cijele Hrvatske raspravljalo je o stanju, ostvarenjima, ali i o planovima razvoja moderne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te posebno o sustavima i uslugama koje razvija i održava Srce. Organizirane su dvije panel-diskusije, kao i niz tematskih rasprava i predavanja.

Ova tri radna dana posvećena intenzivnim raspravama o stanju i mogućnostima uporabe najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u modernoj znanosti i obrazovanju ujedno su bila i završno događanje kojim je Srce obilježilo 45. godišnjicu svojeg uspješnog rada.

Prvi dan događanja nosio je naziv „Znanost, obrazovanje i e-infrastruktura“, a prvenstveno je bio namijenjen čelnicima i drugim osobama koji promišljaju strategiju razvoja i donose odluke u sustavu znanosti i obrazovanja, odnosno u ustanovama toga sustava. Dvije glavne teme prvog dana bile su - „Financiranje i održivost znanstvene e-infrastrukture“ te „Načela i praksa otvorenosti u sustavu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj“.

Prvoj panel-diskusiji prethodila su uvodna predavanja koja su održali: akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost na temu „Financiranja znanstvenih projekata i infrastrukture putem zaklade“, dr. sc. Dubravko Kičić, izvršni direktor i predsjednik Uprave BIOCentra na temu „Uloga e-infrastrukture u razvoju biotehnologije“ te prof. dr. sc. Zlatan Car, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci, na temu „E-infrastruktura kao temelj modernog Sveučilišta“. Panel-diskusiju moderirao je Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca.

Tijekom vrlo zanimljive panel-diskusije raspravljalo se u kojoj mjeri i na koji način informacijske i komunikacijske tehnologije treba pretvoriti iz tehnološkog alata u pokretača ostvarivanja strateških ciljeva u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Sudionici panela dotakli su se i trenutačnog stanja razvijenosti e-infrastrukture u Hrvatskoj, prednosti i mana trenutnog modela izgradnje i financiranja e-infrastrukture, te mogućih pravaca unapređenja. Kao posebno važno, sudionici rasprave su istaknuli da je današnje istraživanje i visoko obrazovanje nezamislivo bez moderne e-infrastrukture te je stoga, iz kuta svih dionika, važno na vrijeme saznati e-infrastrukturne potrebe (e-potrebe) zajednice kako bi se bolje mogla planirati potrebna ulaganja u pojedine komponente e-infrastrukture. Naglasak je stavljen i na potrebu optimalnog iskorištavanja novih mogućnosti financiranja izgradnje e-infrastrukture poput financiranja sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te programa Europske unije.

Uvodna predavanja u drugu panel-diskusiju pod nazivom „Načela i praksa otvorenosti u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj“ održali su doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru i Institut Ruđer Bošković na temu „Otvorena znanost - Europa poziva na djelovanje“, izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, pod nazivom „Otvoreni podaci Dunavske regije - otvorena podatkovna infrastruktura u praksi“ i Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom „Otvoreni obrazovni sadržaji i otvoreno obrazovanje - od politike EU do prakse u Hrvatskoj“.

Panel-diskusija bavila se temama važnosti otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i važnosti otvorenih obrazovnih sadržaja, suštine i važnosti otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja i kako ih ostvarivati/ostvariti u Hrvatskoj.

Moderator ove panel-diskusije bio je dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra, a panelisti su bili izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, predstojnik Zavoda za primijenjenu geodeziju, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru i Institut Ruđer Bošković i prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici ovog panela složili su se da otvoreni pristup znanstvenim informacijama i otvoreni obrazovni sadržaji uvelike pridonose vidljivosti i institucija i pojedinaca iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali i kvaliteti istraživačkog i obrazovnog procesa. Nedvojben je značaj koji se pitanjima otvorenog pristupa i otvorenih obrazovnih sadržaja, odnosno otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju, kao značajnim čimbenicima razvoja i napretka društva, daje u dokumentima i inicijativama Europske unije. Raspravljalo se o potrebi i mogućnostima poticanja otvorenog pristupa, posebno o mjerama koje je moguće i potrebno poduzimati kako na razini sustava znanosti i obrazovanja, tako i na razini pojedinih institucija toga sustava. U kontekstu poticanja i omogućavanja otvorenog pristupa u Hrvatskoj govorilo se o potrebi promjena modela financiranja znanosti i obrazovanja, kao i kriterija vrednovanja i napredovanja u tim sustavima. Raspravljalo se i o potrebi transparentnog uređivanja pitanja intelektualnog vlasništva unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja, koja u konačnici ne smiju i ne trebaju biti prepreka otvorenom pristupu, nego otvoreni pristup i transparentno uređena prava intelektualnog vlasništva predstavljaju komplementarne dijelove iste uređene cjeline.

Drugi dan događanja bavilo tehničkim i operativnim aspektima e-infrastrukture. U okviru druge teme "Gradimo hrvatski otvoreni znanstveno-obrazovni oblak" predstavljeni su relevantni računalni resursi koje znanstvenici mogu koristiti u računalno intenzivnim istraživanjima. Osim infrastruktura za napredno računanje koje se nalaze u Srcu (HPC klaster Isabella, CRO NGI, FedCloud i cloud usluge Srca), predstavljeni su i novi HPC resursi - superračunalo Bura smješteno na Sveučilištu u Rijeci te HPC klaster MZOIP-a za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koji je smješten u Srcu i integriran u klaster Isabella. Kroz raspravu se u nekoliko navrata ponavljala potreba za većim i konkretnijim povezivanjem znanstvenika i računalnih stručnjaka. Bitnu ulogu u tom povezivanju odigrat će i strateški projekt Hrvatski znanstveno-obrazovni oblak (HR-ZOO), kojeg koordinira Srce. U okviru projekta se namjeravaju uspostaviti nacionalna sjedišta (u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu), grid-sjedišta s klasterima za znanstveno računanje, HPC-sjedišta za posebno zahtjevna računanja, cloud-sjedišta za računalne i podatkovne resurse opće namjene, diskovni i tračni resursi za pohranu velikih kolekcija podataka te nova širokopojasna okosnica nacionalne akademske mreže. U sklopu projekta je previđen je i rad na ljudskim resursima, ne samo za upravljanje i održavanje uspostavljene e-infrastrukture, već i uspostava koncepta e-znanstvenika, osoba koji će približiti e-infrastrukturu znanstvenicima iz pojedinih područja.

Posrednički sloj e-infrastrukture predstavljen je izlaganjima o globalnom sustavu elektroničkih identiteta - eduGAIN i hrvatskom nacionalnom identifikacijskom i autentikacijskom sustavu - NIAS.

U okviru treće teme, tijekom drugog radnog dana, pod nazivom "Interoperabilnost informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju" u središtu je bila tehnologija REST API koja se koristi kao temelj za interoperabilnost i razmjenu podataka između informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanosti. Prikazani su primjeri uporabe REST API programskog sučelja Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), Osim stručnjaka iz Srca, svoja iskustva su prikazali stručnjaci sa Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Stručnjaci iz Srca prikazali su stanje i planove razvoja REST API programskih sučelja drugih nacionalnih infromacijskih sustava koje Srce gradi: Informacijskog sustava studentskih prava (ISSP), Informacijskog sustava akademskih kartica (ISAK), sustava Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (Dabar) i Informacijskog sustava Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ISRHKO).

Uz predavanja, održana je i radionica „Islandora za programere“ na kojoj je bio prikazan i objašnjen proces unosa i pohrane objekata te izrada obrazaca za unos metapodataka. Polaznici su dobili uvid u razvojni proces izrade novog paketskog rješenja za skladištenje nove vrste digitalnih objekata te prilagodbu postojećih komponenti Islandore korisničkim potrebama. Podsjećamo, Islandora je programski temelj važne usluge u sustavu znanosti i visokog obrazovanja - Dabra (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji).

Posljednji, treći dan događanja bio je posvećen pitanjima brige za podatke i informacije, odnosno digitalnu imovinu koja predstavlja temeljnu vrijednost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U fokusu su bili važni elementi nacionalne podatkovne infrastrukture za koje brine Srce - nedavno uspostavljena nova komponenta nacionalne e-infrastrukture - sustav digitalnih arhiva i repozitorija Dabar i već poznata uspješnica - sustav Hrčak - portal znanstvenih i stručnih časopisa Hrvatske. U prvom dijelu programa predstavljen je rad i prvi rezultati radnih skupina zaduženih za razvoj pojedinih elemenata Dabra. Ove radne skupine okupljaju stručnjake iz različitih područja s različitih ustanova, a uspostavljene su kako bi se omogućilo aktivno sudjelovanje zajednice u razvoju Dabra.

Iz programa valja izdvojiti i predavanje Laure Paglione, direktorice Strateških inicijativa, organizacije ORCID. Prezentacija je pružila osnovne informacije o mogućnostima korištenja ORCID identifikatora, a raspravljalo se i o tome kako se taj identifikator koristi na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Istaknuta je i najnovija značajka ORCID-ovog registra - njegovo povezivanje s međunarodnim sustavom eduGAIN, a time i s nacionalnim federacijama elektroničkih identiteta poput hrvatskog AAI@EduHr.