Policijski službenici Policijske postaje Orahovica istražuju prijevaru u kojoj je 75-godišnjak ostao bez oko 120.000 eura nakon što se javio na oglas za trgovanje kriptovalutama. Slučaj je policiji prijavio nakon što mu, unatoč višestrukim uplatama i obećanjima o velikoj zaradi, navodna dobit nikada nije isplaćena. Prema kaznenoj prijavi koju je zaprimila policija, sve je počelo sredinom srpnja 2026. godine kada se oštećeni javio na oglas za trgovanje kriptovalutama. Nakon toga kontaktirao ga je navodni broker koji je od njega zatražio podatke bankovne kartice.
S kartice je potom skinut početni iznos od 200 eura koji je predstavljao prvo ulaganje. Nakon početne transakcije 75-godišnjaka je kontaktirala druga osoba koja se predstavila kao predstavnik tvrtke koja u njegovo ime obavlja ulaganja. Oštećenog je uvjeravala da je njegov početni ulog ostvario veliku dobit te ga je postupno nagovorila da uloži znatno veće iznose. Prijevara je potom prešla iz internetske komunikacije i uplata na bankovne račune u izravnu predaju gotovine.
Oštećeni je na svojoj kućnoj adresi u dva navrata nepoznatom muškarcu osobno predao ukupno 80.000 eura u gotovini. Za predani novac dobio je potvrde za koje je naknadno utvrđeno da su lažne. Prevaranti su nakon toga nastavili tražiti dodatni novac. Još približno 40.000 eura 75-godišnjak je uplatio na bankovne račune. Uplate su od njega tražene uz obrazloženje da mora podmiriti različite poreze i naknade kako bi mu mogla biti isplaćena navodno ostvarena dobit od ulaganja. Unatoč svim uplatama, novac koji mu je obećan nikada nije dobio.
Tek nakon što je ukupno uplatio i predao oko 120.000 eura, a isplata navodne dobiti i dalje nije uslijedila, shvatio je da je prevaren te je slučaj prijavio policiji. Policijski službenici sada provode kriminalističko istraživanje kako bi utvrdili identitet osoba uključenih u prijevaru, a nadležnom državnom odvjetništvu bit će dostavljeno posebno izvješće. Policija ponovno upozorava građane da s posebnim oprezom pristupaju ponudama za ulaganja koje dobivaju putem interneta ili telefona, osobito kada nepoznate osobe obećavaju brzu i sigurnu zaradu.
Poseban oprez potreban je kod ponuda za ulaganje u kriptovalute i drugih oblika internetskih ulaganja u kojima se od građana traže hitne ili dodatne uplate. Građanima se preporučuje da nepoznatim osobama ne daju osobne podatke, podatke bankovnih kartica niti druge financijske podatke te da prije bilo kakve uplate provjere vjerodostojnost osobe, tvrtke i platforme preko koje se ulaganje navodno provodi.
Razmjeri problema vidljivi su i iz službenih hrvatskih statistika. Prema pregledu Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je tijekom 2025. prijavljeno 2.408 kaznenih djela prijevare iz članka 236. Kaznenog zakona, što pokazuje da prijevare predstavljaju značajan dio imovinskog kriminaliteta. Na europskoj razini posebno zabrinjava rast financijskih prijevara povezanih s elektroničkim plaćanjima. Prema zajedničkom izvješću Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, ukupna vrijednost prijevarnih platnih transakcija u Europskom gospodarskom prostoru dosegnula je 4,2 milijarde eura u 2024. godini, u odnosu na 3,5 milijardi eura godinu ranije.
Europske institucije pritom upozoravaju da se obrasci prijevara mijenjaju. Iako snažna autentifikacija korisnika i dalje učinkovito smanjuje dio klasičnih prijevara, kriminalci sve češće pokušavaju manipulirati samim korisnicima kako bi ih naveli da sami odobre prijenos novca ili ga prebace na račune pod kontrolom prevaranata. Europol također upozorava da kriminalne skupine sve intenzivnije koriste ukradene osobne podatke i prilagođene poruke kako bi prijevare izgledale uvjerljivije i kako bi lakše pridobile povjerenje žrtava.
