Početkom 2019. godine na Facebooku je bilo 1 900 000 Hrvata dok je na Instagramu bilo 1 100 000. Taj se broj iz dana i dana mijenja, pogotovo što se tiče sve većeg dolaska odrasle i starije populacije koja je također pokleknula pod popularnošću društvenih mreža, ističu iz tvrtke Arbona koja je i provela istraživanje.
Neki od najzanimljivijih podataka pokazuju kako 4 od 9 stanovnika RH koristi Facebook, 1 od 4 stanovnika RH koristi Instagram, na Instagramu je više populacije od 13-17 godina nego na Facebooku, na Facebooku prevladavaju korisnici starosti 25-34 godine.
S druge strane na Instagramu prevladavaju korisnici starosti 18-24 godine, grad Zagreb sveukupno ima 680 000 Facebook korisnika te 410 000 Instagram korisnika.
Zanimljivo je da se od velikog booma u 2017. godini (kada je broj Instagram korisnika iz 390 000 naglo skočio na 730 000) broj Instagram korisnika svakim danom povećava. Tako je u svibnju 2018. godine bilo aktivno 970 000 korisnika, a danas, na početku 2019. godine, je aktivno 1 100 000 korisnika.
Iz podataka se može zaključiti da se sve više mladih, a i starijih okreće Instagramu što radi zabave što radi dijeljenja fotki. Razlog tome bi mogao biti što se na Instagramu sve vrti oko fotografija i videozapisa koje korisnici svih dobnih skupina obožavaju dijeliti i gledati.
Kada govorimo o oglašavanju na društvenim mrežama, veliku ulogu imaju i interesi korisnika prema kojima možemo usmjeriti naše oglase.
„Vjerujemo da će oglašivačima biti zanimljivo vidjeti da se na Facebooku i Instagramu u grupi interesa "Hobiji i aktivnosti" najviše nalaze korisnici usmjereni na umjetnost i glazbu, na Facebooku u grupi interesa "Zabava" najviše nalaze korisnici koji vole igre i videoigre te glazbu, dok se na Instagramu pretežito nalaze oni koji vole glazbu i filmove, na Facebooku i Instagramu mnogo korisnika vole pratiti pojedini sport ili se njime aktivno bave, na Facebooku u grupi interesa "Shopping" najviše nalaze korisnici koji općenito vole shopping kao i kupnju odjeće, dok Instagram korisnici pretežito vole kupovati igračke i kozmetiku“, ističu iz Arbone.
Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.
Microsoft Patch Tuesday od 13. svibnja 2026. otvara zanimljivo pitanje jer u aktivnom sigurnosnom okruženju gdje su prošli tjedan exploitani cPanel (44.000+ servera), Canvas LMS (275 milijuna korisnika) i Flowise (AI razvojna platforma), zašto nema zero-dayeva u Microsoft production okruženjima? Postoje dva moguća objašnjenja koja nisu međusobno isključiva.
Napad na Stryker Corporation koji je hacktivist grupa Handala (Iran/MOIS, alias Void Manticore) izvela 11. ožujka 2026. tek sada dobiva punu industrijsku pažnju kroz postmortem analize sigurnosnih istraživača. Razlog zašto incident ostaje relevantna tema i dva mjeseca nakon događaja jest tehnika napada jer Handala nije koristila nikakav malware, nijedan zero-day exploit, nikakav vlastiti kod. Koristila je isključivo legitimnu Microsoft Intune remote-wipe funkcionalnost isti mehanizam koji IT administratori koriste kada zaposlenik izgubi uređaj.
