Talijanski regulator za tržišno natjecanje pokrenuo je istragu protiv kompanije Meta Platforms zbog uvođenja AI usluga u aplikaciju WhatsApp bez izričitog pristanka korisnika. Regulatorna agencija Autorità Garante della Concorrenza e del Mercato (AGCM) upozorava kako bi ovaj potez mogao predstavljati kršenje pravila Europske unije, osobito u vezi sa zaštitom tržišnog natjecanja i položajem dominantnih digitalnih aktera.
AGCM je objasnio kako odluka Mete da početkom godine aktivira AI chatbot i pomoćnika Meta AI unutar WhatsAppa, bez prethodnog zahtjeva korisnika, može predstavljati zlouporabu dominantne pozicije na tržištu aplikacija za komunikaciju. Posebno zabrinjava činjenica da je funkcija Meta AI automatski postavljena na vidljivo mjesto u aplikaciji, uključujući integraciju u traku za pretraživanje, što dodatno pojačava njezinu prisutnost i potencijalni utjecaj na ponašanje korisnika.
U službenom priopćenju, regulator navodi kako Meta kroz kombinaciju WhatsAppa i Meta AI usluge može „kanalizirati“ svoju postojeću korisničku bazu prema novom tržišnom segmentu – tržištu AI usluga – ne kroz natjecanje temeljem kvalitete, već nametanjem usluge korisnicima, čime se mogu oštetiti konkurenti koji nemaju pristup usporedivoj bazi korisnika. Također se navodi rizik od „zaključavanja korisnika“, odnosno stvaranja funkcionalne ovisnosti o AI usluzi, budući da se odgovori chatbota vremenom prilagođavaju korisniku, postaju sve korisniji i precizniji, čime raste vjerojatnost da će korisnik ostati u ekosustavu bez alternative.
Istragu talijanskog regulatora provodi se u suradnji s odjelima Europske komisije, a u sklopu operacije proveden je inspekcijski nadzor u uredima talijanske podružnice Mete, zajedno s pripadnicima specijaliziranog odjela financijske policije. Istraga obuhvaća tvrtku Meta Platforms, kao i njezine podružnice u Italiji i Republici Irskoj, gdje Meta ima svoje glavno europsko sjedište.
Ovaj slučaj dolazi u kontekstu sve strožeg europskog nadzora nad velikim digitalnim platformama, osobito nakon stupanja na snagu Zakona o digitalnim tržištima (DMA) i Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji jasno definiraju obveze „gatekeepera“ poput Mete u pogledu transparentnosti, zaštite podataka i ravnopravnog tržišnog natjecanja.
Dodavanje AI funkcionalnosti u popularne aplikacije bez jasne informacije i kontrole korisnika dovodi u pitanje temeljna načela informiranog pristanka i tehničke neutralnosti, te otvara pitanje o tome kako će europski regulatori tretirati integraciju naprednih AI funkcija u aplikacije koje već imaju dominantan položaj. Ishod istrage mogao bi imati šire implikacije za sve tehnološke divove koji razvijaju generativnu umjetnu inteligenciju i nastoje je ugraditi u već postojeće komunikacijske platforme.
