HUB o prelasku na euro ističe kako je kibernetička sigurnost od strateške važnosti za banke

Prelazak s kunskog na poslovanje u eurima u bankarstvu bio je vrlo kompleksan proces koji je zahtijevao značajne promjene u informatičkim sustavima banaka, ističu na upit ICTbusiness.info iz Hrvatske udruge banaka.

S obzirom na zahtjevnost te prilagodbe pojedine bankovne i financijske usluge bile su privremeno nedostupne tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), uključujući internetsko i mobilno bankarstvo, pojašnjavaju iz HUIB-a i dodaju. Radilo se o tehnički zahtjevnom procesu tijekom kojeg se vodilo računa o najvišim sigurnosnim standardima.

Podsjetimo, opatijska policija je zaprimila prijavu o počinjenju kaznenog djela računalna prijevara na štetu tvrtke sa šireg opatijskog područja, potvrđeno je iz Policijske uprave primorsko-goranske. Naime, kako tvrde u policiji, predstavnica oštećene tvrtke je zaprimila e-mail u kojem se iskazuje potreba za ažuriranjem aplikacije bankarske usluge te je link koji joj je dostavljen vodio na stranice banke.

Hrvatska udruga banaka ne raspolaže s detaljnim informacijama u vezi konkretnog slučaja, ali možemo potvrditi da prijevara nije povezana s funkcionalnošću mobilnog bankarstva. Kibernetička sigurnost od strateške je važnosti za banke te se iz tog razloga niz godina ulažu znatna sredstva i koriste se najsuvremenije metode za sigurnu prijavu korisnika na sustave banaka, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija. One su garancija autentičnosti, integriteta i neporecivosti svih aktivnosti i provedenih transakcija.

„U razdoblju prije uvođenja eura bilo je moguće primijetiti određeni broj lažnih email poruka u kojima su zlonamjerni pošiljatelji nastojali iskoristiti aktualnu situaciju i uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, kako bi od potencijalnih žrtava prikupili osobne i financijske podatke koje nakon toga zloupotrebljavaju“, tvrde u HUB-u.

Shodno tome, možemo pretpostaviti da se u navedenom slučaju radilo o jednoj od najčešćih vrsta internetskih prijevara - phishing (mrežna krađa identiteta). Kriminalci u takvim slučajevima nastoje vjerodostojno imitirati privatne i poslovne adrese, razne institucije, organizacije i banke kako bi pribavili osobne i financijske podatke koje potom zloupotrebljavaju. Poveznice koje se dostavljaju u lažnim email porukama često vode na lažne internetske stranice koje vrlo često izgledaju uvjerljivo, ali se na takvim stranicama od potencijalnih žrtava prijevare traži upisivanje osjetljivih podataka, tvrde u HUB-u.

„Važno je napomenuti da banke od svojih klijenata nikada neće tražiti da putem email poruke upisuju osjetljive podatke, a potrebno je pažljivo provjeriti točnost pravopisa i gramatike te usporediti e-adresu pošiljatelja s prethodnim stvarnim porukama iz banke“, zaključuju u HUB-u.