Opatijska policija je zaprimila prijavu o počinjenju kaznenog djela računalna prijevara na štetu tvrtke sa šireg opatijskog područja, potvrđeno je iz Policijske uprave primorsko-goranske. Naime, kako tvrde u policiji, predstavnica oštećene tvrtke je zaprimila e-mail u kojem se iskazuje potreba za ažuriranjem aplikacije bankarske usluge te je link koji joj je dostavljen vodio na stranice banke.
„Nakon što je ažurirala aplikaciju, putem mobitela zaprimila je dvije lozinke koje je potom upisala u dostavljeni link. Ubrzo zatim, kontaktirali su je iz banke s upitom da li je kreirala inozemnu transakciju na iznos od 44.000 eura na određeni račun, a nakon izjave da takav nalog nije kreirala transakcija je blokirana. Međutim, kasnije istoga dana bila obaviještena je iz banke kako je ipak obavljena novčana transakcija od 25,000 eura na štetu navedene tvrtke, a koju nisu uspjeli spriječiti“, pojašnjavaju iz policije.
Ono što je u ovom pojašnjenju nejasno je da li se radi o mobilnoj aplikaciji koju je korisnica banke ažurirala, na koji je način dostavljene dvije zaporke na mobitel putem SMS poruke ili na neki drugi način i kako su to onda hackeri iskoristili za krađu novca s računa od kojih je sustav banke jednu spriječio, ali drugu ne. Svaku transakciju treba autorizirati i prema ovom što se dogodilo očito je da su hackeri imali dostup samom autorizacijskom uređaju.
Pitali smo Policijsku upravu primorsko-goransku za pojašnjenje jer mobilne aplikacije banka su imale velikih problema tijekom prelaska na euro, a za poslovne korisnike i dalje neke ne rade s punom funkcionalnošću.
Policija ističe sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
CEO prijevara / direktorska prijevara:varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
Krađe identiteta
Vishing - Krađa identiteta pozivom:Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
Australska vlada povećala je s 2,25 na 2,5 posto prihoda planirani namet velikim digitalnim platformama koje ne sklope komercijalne sporazume s domaćim medijima. Mjera News Bargaining Incentive objavljena je 3. kolovoza u 06:27 po srednjoeuropskom ljetnom vremenu, neposredno prije jutarnjeg reza, pa je u ovom izdanju označena kao važna i dosad neobrađena prethodna tema.
Europska komisija upozorila je TikTok zbog načina na koji štiti djecu na svojoj platformi. Komisija je priopćila da preliminarna procjena zaštitnih mehanizama kompanije pokazuje nedostatke u više područja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je da je nakon provedene digitalne forenzike i analize otklonio kibernetički sigurnosni incident na aplikaciji HZMO Live – Kontakt centar te ponovno uspostavio sigurnu i nesmetanu komunikaciju s korisnicima. Time je završen neposredni tehnički dio incidenta koji je službeno potvrđen 20. kolovoza, no niz važnih pitanja i dalje ostaje otvoren. Najvažnije među njima odnosi se na moguće kompromitiranje osobnih podataka korisnika i na povezanost incidenta s bazom od približno 105.000 zapisa za koju skupina koja se predstavlja kao INF Grupa tvrdi da potječe iz HZMO-a. Zavod u najnovijoj objavi ne potvrđuje da su ti podaci ukradeni, ali prvi put izrijekom navodi da će korisnici čiji su osobni podaci potencijalno ugroženi biti obaviješteni elektroničkom poštom nakon završetka svih postupaka i utvrđivanja okolnosti incidenta.